ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 168
• Grosslupp-Gottschee • Treffen-Johannisthal • Rudolfswert-Strascha-Töpl Uz • Vojna željeznica B anjaluka-Dob erlin • Bosansko-hercegovačka zemaljska željeznica. Također, mijenjaju se postajna imena i to: Fiume u Rijeka, Fiume Brajdica u Sušak, Fiume ipartelepek u Rijeka tvornice, Zagreb Máv u Zagreb D. K. , Zagreb D. V. u Zagreb J. K. 24 , Vrdniki szénrakodó u Vrdnik ugljenik. Ovdje je važno ukratko objasniti razliku između pojedinih željeznica. U Austro-Ugarskoj Monarhiji postojale su sljedeće željeznice: državne željeznice (Kraljevske ugarske državne željeznice, Carsko kraljevske austrijske državne željeznice), privatne željeznice u državnoj upravi i privatne željeznice u privatnoj upravi. Privatne željeznice nazivane su još i »mjesne željeznice« ili tzv. »vicinalne željeznice« (sporedne pruge lokalne važnosti). Izgradnja pruga prepuštena je privatnom kapitalu i u tu svrhu već je 1880. donesen tzv. Vicinalni zakon, 25 koji je poduzetnicima za izgradnju lokalnih pruga osiguravao razne beneficije. Građenje je bilo potpomognuto od mađarske vlade, koja je tomu pristupila kao sredstvu za proširenje željezničke mreže na što jeftiniji način za nju. Najkarakterističnije je daje država preuzimala na sebe obvezu da će po izgradnji uzeti vicinalne pruge u svoju eksploataciju prema uvjetima međusobnoga ugovora. Prema tim ugovorima većim dijelom bruto prihod dijelio se na pola, a manjim dijelom zagarantiranim minimalnim prihodom. Ovakve koncesije davane su na 90 godina, nakon čega je željeznica prelazila u vlasništvo države bez ikakve odštete. Privatni kapital koji je sudjelovao u građenju ovih Kolodvor Kraljevskih ugarskih državnih željeznica u Zagrebu (Zagreb Máv) preimenovan je u Zagreb Državni kolodvor (Zagreb D. K). Danas je to, kao što sam već naveo, Zagreb Glavni kolodvor. Kolodvor Južnih željeznica u Zagrebu (Zagreb D. V.) preimenovan je u Zagreb Južni kolodvor (Zagreb J. K.). Danas je to, kao što sam već naveo, Zagreb Zapadni kolodvor. Zakonski članak XXXI. zajedničkoga hrvatsko-ugarskoga sabora o željeznicah mjestnog interesa, potvrdjen 13. lipnja 1880.; proglašen u obih kucali sabora 14. lipnja 1880., Sbornik zakona/i i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Godina 1880., Komad XIV., Izdan i razposlan dne 20. rujna 1880., Tiskara Narodnih novinah, u Zagrebu, str. 235-239. Zakonski članak XXXI. iz 1880. preinačuje se i nadopunjuje Zakonskim člankom IV. iz 1888. zajedničkoga ugarsko-hrvatskoga sabora o preinačenju i nadopunjenju Zakonskoga članka XXXI. od godine 1880. o željeznicah mjestnoga interesa, potvrdjen dne 24. veljače 1888., proglašen u ugarskom sborniku državnih zakonah dne 28. veljače 1888. pod br. 3., Sbornik zakonah i naredabah valjanjili za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Komad V., Godina 1888., izdan i razposlan dne 30. travnja 1888., Tiskarski zavod Narodnih novinah u Zagrebu, str. 185-191.
