ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 103

1. Broj arhivskih zgrada / prostora bez automatskih vatrodojavnih sustava i njihova kvadratura. 2. Kvadratura spremišta bez protupožarnih vrata. 3. Kvadratura spremišta koja nisu povezana s barem dva izlaza iz objekta. 4. Kvadratura spremišta opremljenih policama bez prolaza širine najmanje 120 cm. 5. Kvadratura spremišta kroz koje prolaze instalacije i oprema koja nije namijenjena smještaju i zaštiti gradiva i dužni metri gradiva smještenog u njima. 6. Kvadratura spremišta koja u većem dijelu godine nemaju propisane klimatske uvjete (stupanj vlage 45-55% pri temperaturi 16-20 B

C) i dužni metri gradiva koje je smješteno u tim prostorijama. 7. Dužni metri gradiva smješteni na neodgovarajućim policama (npr. drveni ormari i / ili police). 8. Dužni metri polica kod kojih najdonje pregrade nisu odmaknute najmanje 15 cm od poda. 9. Dužni metri gradiva koje je smješteno na podu. 4. Pregled postojećih nedostataka i prijedlog mjera njihova rješavanja Problematika arhivskoga prostora i njegove opreme može se promatrati zbirno po pojedinim karakteristikama i pojedinačno, tj. s obzirom na uvjete pojedinih arhivskih ustanova. Za pojedinačno se može reći da većina arhiva u promatranim karakteristikama iskazuje manje ili veće nedostatke. Svega su dva arhiva, Državni arhiv u Karlovcu i Državni arhiv u Gospiću, u svojim odgovorima na sva postavljena pitanja iskazali pozitivne odgovore. Kao najizraženiji, akutni nedostatci za zbirno mogu se navesti: - nedostatak automatskih vatrodojavnih sustava (15,6% arhivskoga prostora), - neodgovarajući klimatski uvjeti u spremištima (58,4% spremišnoga prostora), - nepostojanje protupožarnih vrata ( 56,5% spremišnoga prostora) - smještaj arhivskoga gradiva na neodgovarajućim policama i drugoj opremi (4,3% ), odnosno na podu (0,8% arhivskoga gradiva). Posebnu cjelinu nedostataka čini još uvijek nezadovoljavajuća unutarnja struktura radnih prostorija, prisutna kod više od polovice naših arhiva, i vrlo velik broj prostora, u kojima se arhivsko gradivo daje na uporabu i koji ne zadovoljavaju propisane kriterije. Ovi problemi vežu se i na opću strukturu našega arhivskog prostora koji karakterizira: ukupni manjak prostora, velika razdrobljenost prostora, nedostatak novih namjenski građenih zgrada. U opisanim uvjetima mjere koje bi trebalo poduzeti mogu biti kratkoročne i dugoročne. Kratkoročno bi trebalo za najizraženije nedostatke po pojedinim ustanovama planirati ulaganja u vatrodojvne sustave, sanaciju stanja u spremištima i dr. Dugoročno i najsvrsishodnije bilo bi planiranje rješavanja cjelokupnih prostornih situacija svih naših arhiva prema iskazanim potrebama i stručno ocijenjenim prioritetima.