ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 7
UVODNIK U godini za nama štošta se promijenilo. Dijelom i Uredništvo Arhivskoga vjesnika. Za onima koji su iz njega otišli žalimo, druge, novopridošle, pozdravljamo, u nadi da će trajno biti aktivni kao u pripremama sveska koji zajedno urednički potpisujemo. Svim suradnicima zahvaljujemo - nadasve onima susretljivijima - svima pak čitateljima želimo ugodno druženje s Vjesnikom. Na početku sveska donose se prošireni prilozi izlaganja na godišnjem savjetovanju Hrvatskog arhivističkoga društva s temom Arhivi i stvaratelji arhivskoga gradiva. Kategorizacijom stvaratelja arhivskoga gradiva bave se tri rada, za koje se može pretpostaviti kako će donekle pridonijeti uklanjanju nejasnoća, razmimoilaženja i različitih perspektiva iz kojih se vrednuje arhivsko gradivo u hrvatskoj praksi. Članak Cilj i svrha kategorizacije stvaratelja uvodi u povijest kategorizacije u nas, raspravlja o tri različita modela kategorizacije i naglašuje njezino značenje kao instrumenta akvizicijske politike arhiva. U članku Izrada kategorizacije za tijela državne uprave iscrpno se piše o kategorizaciji općenito, o inozemnim iskustvima te o zasad nedovršenoj kategorizaciji za tijela državne uprave u Hrvatskoj. Prilogom pak Prinos kategorizaciji stvaratelja arhivskoga gradiva iz područja školstva i kulture kroz nekoliko se primjera škola i muzeja s područja djelokruga Državnog arhiva u Rijeci nastoji dati viđenje kategorizacije arhivskoga gradiva kao kulturnoga dobra. Svojevrstan su odmak od strogoga propitivanja kategorizacije članak o arhivskoj službi u Lici odnosno o stvarateljima u nadležnosti našega najmlađega državnog arhiva (Arhivi i stvaratelji: Državni arhiv u Gospiću) te članak Arhiv i nevladine neprofitne organizacije: nadzor na udrugama i akvizicijska politika, u kojem se problematizira mogućnost nedokumentiranja znatnoga dijela društvenih zbivanja u 1990-ima, ako se odnos arhiva prema udrugama kao stvarateljima arhivskoga gradiva brzo i bitno ne promijeni. U bloku priloga o uredskom poslovanju, članak MoReq i uredsko poslovanje donosi prikaz podrijetla, sadržaja i ciljeva MoReq specifikacije elektroničkih sustava za upravljanje dokumentima, izrađene za potrebe Europske unije, s kratkim osvrtom na sadašnji sustav uredskoga poslovanja u hrvatskim javnim službama. Glavna pak tema članka Prikaz projekta uredsko poslovanje: prijem i obrada akata. Izlučivanje gradiva u pismohrani jest nadogradnja aplikacije s automatiziranim praćenjem izlučivanja gradiva u projektu automatiziranoga praćenja uredskoga poslovanja Grada Zagreba. Iz područja povijesti institucija donosi se prilog o ustroju Hrvatskih državnih željeznica Nezavisne Države Hrvatske i djelokrugu pojedinih ministarstava u području prometa odnosno željeznica (Ustroj Hrvatskih državnih željeznica 19411945) te članak Društveno-gospodarske reforme 1950-52. i njihov odraz na upravu Narodne Republike Hrvatske, u kojem se analizira utjecaj političkih i normativnih promjena u Hrvatskoj na početku 1950-ih na funkcioniranje upravnih organa.
