ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)

Strana - 54

Sraz tih dvaju brojeva odveć je upadljiv da bi sve moglo biti u redu. Prema ovom mišljenju, mnogošto je raspravno i problematično. Članak će se stoga kretati od uvoda u problematiku i svojevrsne dijagnostike stanja, potkrijepljene primjerima, do iznošenja mnogih dvojba i ponekoga prijedloga kako bi, možda, u budućnosti trebalo postupati. Budući daje riječ (uvjetno rečeno) o novom prostoru stvaratelja, o kojem arhivi dosad nisu odveć skrbili, u uvodu izlaganja koja riječ više općenito o udrugama i njihovoj društvenoj ulozi. 2. Pojmovi i značenja Uvod u problematiku prije svega bi trebao donijeti nekoliko pojmovnih određenja u širem skupu kategorija s kojima je susret svagdašnji neminovan, a za definiranje kojih se nije uvijek tako jednostavno odlučiti. U toj su skupini pojmovi poput civilnoga društva, neprofitnih organizacija te udruga. Civilno dmštvo, znano i kao takozvani treći sektor, spektar je subjekata među kojima su, osim nevladinih neprofitnih organizacija, političke stranke, sindikati, različite interesne skupine i građanske inicijative, vjerske zajednice te humanitarne organizacije. Riječ je o prostoru samorealizacije građana, koji u njemu dragovoljno, kroz različite vidove udruživanja, identificiraju raznolike potrebe i moguće načine njihova zadovoljenja.

1 Neprofitne organizacije bitni su čimbenici političkih i društvenih zbivanja. One poduzimaju različite akcije u javnosti, nastoje promicati svoja stajališta i interese, blokirati ili potaknuti donošenje odluka, ukratko, trebale bi biti snažan korektiv službene politike. U zakonskim tekstovima Republike Hrvatske nema eksplicitne pravne definicije pojma neprofitne organizacije. U užem smislu riječi, pojam neprofitne organizacije isključuje političke stranke, sindikate, vjerske zajednice i udruge poslodavaca, a često se javlja i u sinonimičnoj sintagmi nevladina organizacija, odnosno udruga (prema engleskomu nongovermental organization, NGO). Neprofitnost razumijeva zabranu ostvarivanja prihoda radi stjecanja dobiti za članove i druge fizičke ili pravne osobe. Svaki se prihod, dakle, mora utrošiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojom se ostvaruju ciljevi utvrđeni statutom organizacije.

2 Udruga je, pak, svaki oblik slobodnoga i dobrovoljnoga udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba koje se podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova' 0 civilnom društvu i pojmu neprofitne organizacije vidi: Marija Ovsenik, Milan Ambroz, Neprofitni autopoetični sustavi, Zagreb 1999. 2 Zakon o udrugama, Narodne novine (dalje: NN), 88/2001, članak 5, stavak 4.