ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 192
SESAM, 19 u kojemu je Švedski državni arhiv početkom 1990-ih sudjelovao u dizajniranju plana za impletanciju skupa funkcionalnih zahtjeva za upravljanje elektroničkim zapisima. Plan je projekta izradila zajednička ekipa stručnjaka iz Švedskoga državnog arhiva i vodeće farmaceutske tvrtke u Švedskoj, Astra Inc, a cilj je projekta bio ostvariti okruženje koje može stvoriti, pohraniti, prenijeti i održavati poslovne elektroničke zapise koji mogu biti rabljeni kao dokazno sredstvo kad to bude potrebno. Izvještaj "SESAM, Filozofija i pravila koja se odnose na elektroničke arhive i autentičnost" objavljenje kao priručnik u tri dijela: Strategija, Konceptualni modeli za elektroničku pohranu i autentičnost te Tehnički aspekti i implementacija. Zaključak je izvještaja da će SGML i obitelj sličnih standarda biti glavna sredstva za implementaciju ovoga projekta, a biti će potrebno uvesti i elektroničke potpise kako bi poslovanje elektroničkim zapisima bilo prihvatljivo. 20 Državni je arhiv 1995. dovršio zanimljivu istraživačku studiju 21 zašto švedska državna upravna tijela uopće ne uzimaju ili rijetko uzimaju u obzir dugoročnu (arhivsku) perspektivu u planiranju i razvijanju svojih informacijskih sustava. Temeljem analize pet tijela različite "organizacijske kulture" preporučena su sredstva i načini za poboljšanje situacije. Zaključeno je da je interes promatranih tijela za dugoročnom zaštitom svojih elektroničkih zapisa više ovisi o stupnju korisnosti iste za njih, nego o brizi za postojeća vladina pravila i propise. Otkriveno je da i u slučajevima gdje postoji praktična želja za dugoročnom zaštitom ona nije bila uključena u planiranje i dizajn sustava, a isto je tako utvrđeno da je dokumentacija sustava često nedostatna. Među prijedlozima za rješavanje tih problema ističu se oni za promjenom stvarne ovlasti i pojačanim osposobljavanjem arhivista i njihovih kolega koji se bave računalima i informacijskim sustavima. Zanimljivo je zapažanje da su djelatnici pismohrana bili skloniji postizanju kompromisa o implementaciji zahtjeva za dugoročnu zaštitu elektroničkih zapisa od svojih kolega u Državnome arhivu. Studija uključuje i dva izvještaja koji analiziraju teorijske koncepte elektroničkih zapisa i onoga stoje nazvano "arhiv elektroničkih podataka". Vrednovanje i metapodatci Odabiranje je zapisa jedno od područja koja možda najočitije odražavaju promjene u razmišljanju arhivista. One su rezaltat prihvaćanja odgovornosti stvaratelja 19 Erlandsson, A. Electronic Records Management : A Literature Review. International Council of Archives, Paris 1997., str. 32-33. 20 Plan sc projekta može naći na http://www.si.umish.edu/c-rccs/Sesam 21 Systemutvecklingsprocessen och frlgorna om llngsiktigt bevarande av data: rapport frln projektet Metoder inom systemutveckling for llngsiktigt bevarande av data. Riksarkivet, Stockholm 1995. Skrifter utgivna av svcnska Riksarkivet: 14
