ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 84
M. Štambuk-Škalić, Prilog poznavanju institucija: Sabor Narodne Republike Hrvatske saziv 1953-1963, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 83-102 započinje od Ustava 1946. i traje do Ustavnog zakona iz 1953, 2 drugo do Ustava iz 1963. godine, treće do Ustava iz 1974. (s amandmanima 1967, 1968. i 1971), a četvrto od 1974. (s amandmanima 1981, 1986, 1989. i 1990) do Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine. Svako određivanje periodizacije prema ustavnim promjenama odnosno prema trajanju određenog Ustava, slijedi preobrazbu političkog i parlamentarnog sustava kojaje sadržana u novom ustavu ili ustavnom zakonu. 3 U Jugoslaviji su prava federacije bila utvrđena saveznim, a prava narodnih republika republičkim ustavima, pa je Savezna narodna skupština donosila savezne zakone grupirane u tri područja: isključivo, osnovno i opće savezno zakonodavstvo, čije je primjenjivanje bilo obvezno u svim republikama. Isključivo zakonodavstvo reguliralo je: osobne slobode i druga osnovna prava čovjeka i građanina; savezno državljanstvo; socijalno osiguranje; imovinski zakonik; autorska prava, patente, žigove, mjere i standarde, poreze; carine; novčarstvo, kreditni sustav, bankarstvo i financijsko, devizno i mjenično poslovanje; ček i druge načine plaćanja; pomorski zakonik; krivični zakonik; sudski i opći upravni postupak; upravne sporove; izvršenje kazni i mjere sigurnosti; uređenje sudova i arbitraže; javno tužilaštvo; advokaturu; ratne vojne invalide; pitanja narodne obrane, vanjskih poslova i druga pitanja iz isključive nadležnosti federacije; te izbor narodnih zastupnika za Saveznu narodnu skupštinu i njihov opoziv. Osnovno zakonodavstvo reguliralo je: plansko upravljanje privredom; privredne organizacije; saobraćaj, veze i dobra u općoj upotrebi; budžet, društvene doprinose, poreze i druga davanja; iskorištavanje prirodnih bogatstava i snage; rad; udruženja, zbor i dogovor; porodicu, brak i starateljstvo; mjere za suzbijanje zaraznih bolesti i za zaštitu zdravlja i života građana koje su od općeg interesa za cijelu zemlju; službenike državne administracije; javno pravobranilaštvo. 2 O tome zašto nije donesen potpuno novi Ustav, nego su promjene izvršene Ustavnim zakonom, obrazložio je Edvard Kardelj prilikom donošenja Ustavnog zakona Jugoslavije: "Potreba za izmjenom ustava pokazala se konačno neodložnom. Pri tome se postavilo pitanje: dali nov ustav ili samo izmjena i dopuna ustava.... U svakom slučaju, uslovi za izradu novog ustava, kao jedinstvenog dokumenta danas nisu sazreli. Naprotiv, ako bismo išli tim putem, mi bismo se vjerojatno vrlo brzo našli u novim teškoćama i pred novim konfliktom između društvene stvarnosti i političkih i pravnih normi.... Savezna vlada je došla do uvjerenja daje najbolje rješenje u sadašnjim uslovima- samostalni ustavni zakon koji bitno mijenja, dopunjuje i ukida niz odredaba i čitavih glava sadašnjeg Ustava, ali ga cijelog ipak ne ukida, a ujedno dopušta postepeno daljnja usklađivanja cijelog ustavnog poretka na principima koji se sada postavljaju." Ustavni zakoni, Izdanje Narodnih novina, Zagreb 1953, 7-8. 3 O drugim relevantnim periodizacijama više u: Biljana KLAŠIĆ, Problemi istraživanja skupštinskog sistema u SFRJ, Časopis za suvremenu povijest (dalje ČSP), 3/1978, 64-65. 84
