ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 7
UVODNIK Prvi kongres hrvatskih arhivista nedvojbeno je bio središnji hrvatski "arhivistički" događaj u 2001. godini. S motrišta Arhivskoga vjesnika on je dvojako zanimljiv. Koliko je na ovim stranicama bilo obvezujuće popratiti ga kao svojevrsnu sliku stanja u domaćoj arhivistici, toliko su se kongresni prilozi - kvalitetom i problematikom koju su obuhvatili - istodobno odlično uklopili u neke od zacrtanih novih-starih uređivačkih smjernica. Čitav životni ciklus zapisa (od njegova nastanka do korištenja), integracija arhivske službe i upravljanja zapisima kod stvaratelja u kojih nastaju, prilagodba arhivske službe sve većim tehnološkim zahtjevima okruženja te, sukladno tome, zaštita i garancija dostupnosti gradiva koje nastaje danas, samo su neki od naglasaka među tim smjernicama. U ovome svesku stoga donosimo petnaest članaka prethodno referiranih na Kongresu. Uvodni članak ocrtava stanje hrvatske arhivske službe, njezin ustroj i glavne razvojne pretpostavke te povezivanje arhivâ s upravljanjem zapisima. Neke se pak održive i razvojne pretpostavke propituju u zasebnim prilozima s prve kongresne plenarne sjednice: kako redefinirati obrazovne programe temeljnog arhivističkog visokog obrazovanja, trebaju li nam specijalizirani arhivi na području znanosti i obrazovanja, gospodarstva, medija i dr., kakvo je stanje arhivskih prostora u Hrvatskoj te kako gradivo na kiselome papiru u arhivima sačuvati od ubrzanoga propadanja. Kongresni tematski blok o suradnji između arhiva i stvaratelja rezultirao je razmatranjem kako treba izgledati dobro razrađen spisovodstveni sustav u stvaratelja. Prikazanje zatim novi međunarodni standard za upravljanje dokumentima, kao i metodologija razvoja klasifikacijskih sustava utemeljenih na funkcionalnome principu i s unaprijed ugrađenim kriterijima izlučivanja. U tome je bloku i prilog o zaštiti i čuvanju privatnog arhivskoga gradiva političkih stranaka, udruga, vjerskih zajednica i dr. S treće plenarne sjednice donosimo članke o ulozi metapodataka u upravljanju dokumentima i o uvjetima za oblikovanje dobre sheme metapodataka te o promjenama sustava za upravljanje zapisima u uvjetima informatičkoga društva i digitalne revolucije, kao i o pravnome aspektu autentičnosti zapisa u elektroničkome okruženju. Nadalje, u prikazu sustava hibridne reprografije propituje se koja je tehnika reproduciran]'a arhivskoga gradiva najisplativija i najučinkovitija, dok se kroz karakteristike filmske vrpce, poglavito na triacetatnoj podlozi, ukazuje na sustavne promjene koje su nastupile u zaštiti filmskoga gradiva. Djelomična pak prilagodba uredskoga poslovanja suvremenim informacijskim tehnologijama prikazana je na primjeru Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo. Osim članaka - kongresnih izlaganja, u ovome svesku donosimo članak o ulozi arhivskih zgrada u preventivnoj zaštiti arhivskoga gradiva, prijedlog plana sređivanja župnih arhiva te prilog o povijesti velikih župa u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske. 7
