ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 46

0. Tadin, Specijalizirani arhivi, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 43-51 Zakona o zaštiti arhivskoga gradiva i arhivima iz 1962. (NN 41/1962)

4 i iz kasnijih godina, kao zbirke arhivskoga gradiva ili arhivski odjeli unutar neke druge institucije, npr. biblioteke, muzeja, akademije, biskupije, župe. Tako u pregledu fondova za područje Republike Hrvatske, objavljenom 1984. godine, koji je obuhvatio i arhivsko gradivo koje se čuva izvan mreže od trinaest arhivskih ustanova (koju imamo i danas, uvećanu odnedavno za područni arhiv u Gospiću), nalazimo podatak da se izvan mreže arhiva čuvalo samo nešto manje od polovice arhivskih fondova i zbirki koji su se čuvali u arhivima (tj. 2.237 : 5.543 fondova i zbirki), premda, dakako, po ukupnoj količini gradiva taj omjer nije podudaran, tj. gradivo koje se čuvalo u područnim arhivima količiniski znatno premašuje ono koje se čuvalo izvan mreže arhiva (56.223 d/m : 6.564 d/m)

5

. Ustanove koje pored arhiva čuvaju arhivsko gradivo, svrstane su u tome Pregledu u nekoliko skupina: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) s njenim odjelima, razredima i zavodima, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Znanstvene biblioteke, Centri, instituti i zavodi, Muzeji te Vjerske zajednice, a najveći broj arhivskih fondova i zbirki izvan spomenute mreže arhiva evidentiranje upravo kod vjerskih zajednica (ukupno 474 arhivska fonda i zbirke, dakle nešto više od 20%). Do takve situacije doveo je niz povijesnih okolnosti, a između ostaloga i već spomenuti fenomen da se arhivska služba pojavljuje i zakonski uređuje nakon što su muzeji i biblioteke već neko vrijeme obavljali također ulogu čuvara i sakupljača pisane baštine, a mreža arhiva koja je prekrila i stavila pod stručni nadzor cjelokupni hrvatski teritorij, uspostavlja se tek nakon Drugog svjetskog rata. Nakon rata primijećeni su veliki nedostaci i nemar u čuvanju arhivskoga gradiva, pa su u tom smislu bile izdane i dvije preporuke: Preporuka o čuvanju i zaštiti arhivsko-registraturne građe u privrednim organizacijama (Savjet za kulturu NR Hrvatske, br. 1695/3-1961 od 25. srpnja 1961), gdje se, među ostalim, kaže "Zbog ovako teškog stanja arhivske građe u privrednim organizacijama bilo je i mišljenja da se osnuju posebne arhivske ustanove za zaštitu i čuvanje arhivske građe privrednih organizacija. Međutim, Arhivski savjet i Savjet za kulturu NR Hrvatske zaključili su da nema potrebe da se stvaraju specijalni arhivi za arhivsku građu iz privrednih organizacija, već da o toj građi treba da vode brigu i nadzor postojeće arhivske ustanove, s time da im se pruži pomoć za stvaranje boljih materijalnih uvjeta (spremišta, police i si.) i od nadležnih narodnih odbora i od samih privrednih organizaci4 Čl. 14: "Arhivska građa čuva se u arhivima.

... Izuzetno arhivska građa može se čuvati kao zbirka arhivske građe i kod drugih državnih organa, ustanova i organizacija s odobrenjem Savjeta za kulturu. Arhivi i arhivsko gradivo 127. 5 Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ - SR Hrvatska, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, Beograd 1984, 26-27. 46