ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 231

Izvješća, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 227-290 IZVJEŠĆE O EVIDENTIRANJU IZVORA ZA HRVATSKU POVIJEST Moskva, rujna 2001. U skladu sa Sporazumom o suradnji na području arhiva između Federalne arhivske službe Rusije (Rosarhiv) i Hrvatskog državnog arhiva, sklopljenog u Stockholmu 10. rujna 1998, koji uključuje razmjenu stručnjaka-arhivista i ustupanje preslika dokumenata o nacionalnoj povijesti, te na temelju korespondencije i dogovora iz 1998. i 1999. godine o istraživanju gradiva Kominterne u Ruskom državnom arhivu socijalno-političke povijesti (RDASP), uz pismeno je odobrenje prvog zamjenika direktora Rosarhiva A. N. Artizova, od 19. srpnja 2001. organiziran posjet Moskvi zamjenika ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Miljenka Pandžića i Diane Mikšić iz Odsjeka za novije arhivsko gradivo (1868-1945), u razdoblju od 9. do 23. rujna 2001. Iako je putovanju prvotni cilj bilo evidentiranje gradiva spomenutog arhiva, boravak je iskorišten i za upoznavanje s drugim institucijama Ruske Federacije (RF) od značenja za arhivsku službu. 1. Ruski državni arhiv socijalno-političke povijesti (POCCMMCKMM rocvAapcTBeHHbiiži apxnB coi4nanbHO-nonnTMHecKOM MCTOPMM) Pripremni Kraći pregled dokumenata o povijesti radničkog, komunističkog i seljačkog pokreta u Hrvatskoj u razdoblju 1918-1941, s popisom fondova "Arhiva Kominterne" koji se odnose na navedenu temu, sastavljen je u Ruskom državnom arhivu socijalno-političke povijesti i dostavljen Hrvatskom državnom arhivu u veljači 2000. godine. Pokazalo se potrebnim provjeriti signature, popisati i evidentirati gradivo u fondovima Komunističke internacionale (Kl). Prema predloženom popisu evidentirano je gradivo 11 fondova u skupini Kominterna (broj fonda RDASP: 491, 494, 495, 509, 529, 530, 533, 534, 535, 539, 558), a pregledom 32 inventara (om/c), popisane su jedinice (deno) koje se tematski i geografski odnose na Hrvatsku. Osim kraćeg sadržaja pojedine jedinice te raspona godina i jezika u gradivu, za jedinice kod kojih je zasebno navedeno, zabilježen je i broj listova svežnjeva. Gradivo koje bi se, prema navedenim popisima, izravno odnosilo na Hrvatsku, odnosno Jugoslaviju, sadržano je u ukupno 1047 arhivskih jedinica, dok bi se posredni podaci mogli pronaći u još oko 1582 takvih jedinica u istim fondovima (1 delo-svežanj /fascikal/ može činiti 1-250 i više listova paginiranih unutar pojedinog delà). Fondovi u kojima su pronađeni podaci su: Četvrti kongres Kominterne (1922), Sedmi kongres Kominterne (1935), Izvršni komitet Kominterne - IKKI (1919-1943)sa serijama (Politsekretarijat IKKI, Politkomisija Politsekretarijata IKKI, Sekretarijat sekretara V. Pika, Jugoslavenska komisija IKKI, Balkanski zemaljski sekretarijat, Kompartija Jugoslavije i dr.), Izvršni biro Balkanske komunističke federacije /07(1920-1934), 231