ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 229

Izvješća, Arh. vjesn, god. 44 (2001), str, 227-290 umnožavanja puteva komunikacije i postepenog gubitka uloge središnjeg mjesta ili metropolisa u kojem se skupljaju informacije. Ove pojave i kretanja stavljaju arhive pred sve važnije pitanje očuvanja reprezentativne cjeline dokumenata u postupku odabira procentualno sve manjeg dijela apsolutno sve veće količine dokumenata i spisa za trajno čuvanje. U tom kontekstu naglasio je potrebu očuvanja samostalnosti arhiva i važnost njihove uloge u odabiru gradiva koje treba čuvati kao temelj za cjelovitu i istinitu spoznaju prošlosti i sadašnjosti u budućnosti. Prva zajednička radna sjednica na temu Arhivska djelatnost na smjeni milenija, nacionalni, europski i svjetski aspekti, u osnovnim je crtama odredila teme o kojima se govorilo na Savjetovanju. To je prije svega bilo sagledavanje pitanja i problema arhivskog djelovanja u uvjetima suprotstavljenih utjecaja: sjedne strane potrebe za racionalizacijom službe, a s druge strane sve većeg očekivanja korisnika. Arhivi u suvremenom društvu koje se sve više kreće ka znanstvenom društvu, društvu usluge te društvu u kojem se sve veći dio zbivanja odvija kroz privatne organizacije građana, djeluju kao važni centri mnogih kulturnih, znanstvenih i uopće društvenih zbivanja. U takvom svom djelovanju arhivi moraju pomiriti svoje višeznačno postojanje kao znanstvene ustanove, ustanove javne uprave i uslužne ustanove, tj. biti posrednik između istraživača, uprave i znanosti. Predsjednik Međunarodnog arhivskog vijeća Joan van Albada, u svom izlaganju pod naslovom Međunarodno arhivsko vijeće - između realizma i idealizma, predstavio je neke probleme i smjernice u kojimabi se trebao odvijati rad ovoga tijela. Iznio je mišljenje daje MAV relativno slabo djelovao u mnogim kriznim područjima, da postoje mnoge zemlje u kojima nema odgovarajućih uvjeta za djelovanje arhivske službe i da u budućnosti ova organizacija i dalje neće moći odgovoriti na mnoge, za arhivsko gradivo negativne situacije, koje se javljaju u kriznim područjima. Stoga Vijeće u izboru projekata koje će podržati mora biti realno i otvoreno te postupati prema potrebama i zahtjevima zainteresiranih članova. Treći govornik zajedničke radne sjednice, dr. Klaus Oldenhage, govorio je o ulozi njemačke arhivistike, kako službe tako i društva u međunarodnim okvirima. Daljnji rad Savjetovanja odvijao se u okviru sekcija na kojima se govorilo o stanju i standardima predaje arhivskoga gradiva u arhive na početku trećega milenija, o suprotstavi]enim odnosima sigurnosti i korištenja arhivskoga kulturnoga blaga, o radu arhiva pod utjecajem promjena u organizaciji uprave i gospodarstva, te o digitalnim medijima. Danje završio službenim primanjem grada Nürnberga za sudionike savjetovanja i goste. Posljednjeg dana Savjetovanja održana su predavanja u okviru pojedinih strukovnih grupa, skupština Društva njemačkih arhivista i druga zajednička radna sjednica. 229