ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 197

S. Razum, Kako urediti župni arhiv?, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 195-208 osnovna podjela jednog župnog arhiva. U novije vrijeme njima se pridružuju i noviji oblici, a koji su u ovom nacrtu navedeni kao "druge skupine gradiva". To su svjetlo­pisi, tisak, mikrofilmovi, filmovi, vrpce, elektronički zapisi i drugo. Knjige su u ovom nacrtu označene slovom "A", a spisi slovima "B-D". a) Knjige Djelovanjem župnog ureda nastaju različite knjige. Premda ne po nastanku, ali po upotrebi na prvom mjestu nalaze se tzv. pomoćne knjige, tj. Kazala. To su redo­vito kazala pojedinih matičnih knjiga. Osnovne knjige u uredu i u arhivu su Matične knjige, i to matice krštenih, vjenčanih, umrlih, 3 potvrđenika (negdje) prvopričesni­ka, zatim pomoćne matične knjige, kao što su knjige prelaznika i naknadnih zabi­lježbi (obično po jedan svezak), te matice obitelji, poznate pod nazivom "Status ani­marum". 4 Logičku cjelinu s maticama obitelji čine zbirke listića, koje su sastavljali župnici posljednjih desetljeća (prije uvođenja računala u uredsko poslovanje) i to osobito u gradskim župama. Svaki svezak unutar pojedine vrste matica označuje se brojem od 1 do x. Poznato je da se stare matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih redovito ne nalaze više u župnim uredima, već u nekim drugim ustanovama. Bez ob­zira na to gdje se čuvaju, te matične knjige su organski sastavni dio župnih arhiva. Stoga kod popisivanja matičnih knjiga bilo bi poželjno popisati sve matične knjige, i one izvan župnog ureda i one u župnom uredu. Tako će, npr. Matica krštenih koja počinje s godinom 1946. biti označena rednim brojem 7, a ne rednim brojem 1, jer prije te matice u župi je ispisano već, npr. prethodnih šest matica. U tom slučaju, kod svezaka od broja 1 do 6 bit će u napomeni naznačeno gdje se trenutačno čuvaju (npr. u Hrvatskom državnom arhivu, u matičnom uredu i slično). Osim matičnih knjiga, župni uredi sastavljali su i druge knjige. Kod toga naj­prije treba navesti Knjige naredbi. Svaka župaje tijekom 18. i 19. stoljeća sastavila jednu ili dvije knjige naredbi. U njima su župnici cjelovito prepisivali okružnice ili naredbe koje su stizale iz (Nad)biskupskog duhovnog stola, a koje su potjecale ili od kralja ili od biskupa ili od arhiđakona. Logični slijed knjiga naredbi su Urudžbeni zapisnici. Oni su se počeli voditi tek u 19. stoljeću. U mnogim župnim arhivima nalazimo Knjige župničkog bira ili 3 Važnost matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih, kao prvorazrednog povijesnog vrela, pokazao je znanstveni skup koji je pod nazivom "Matične knjige korijeni identiteta" održao Povijesni arhiv u Rije­ci (danas Državni arhiv Rijeka), 5. prosinca 1997. Dvanaest radova s tog skupa objavljeno je u Vjesniku Državnog arhiva u Rijeci, (Rijeka), 2000, sv. XL1-XLI1. 4 O Maticama obitelji, usp. C. VUGIĆ, Status animarum-domovnica. Odjeljak: Iz duhovne pastve, u: Katolički list, (Zagreb), 65/1914, br. 9, str. 26, veljače 1914, str. 107-108; Ante ŠPOLJAR, Osvrt na bi­lješku; Status animarum-domovnica, u: Katolički list, (Zagreb), 65/1914, br. 16, od 16. travnja 1914, str. 197-198. 197

Next

/
Thumbnails
Contents