ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 191
T. Mušnjak, Uloga zgrade u preventivnoj zaštiti pisane baštine, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 183-193 gnetnim premazima. Zaštitni premazi ne smiju biti izrađeni na bazi nitro-spojeva ili spojeva klora. Zidovi moraju štititi zgradu i spremišta od svih vanjskih utjecaja - vlage, topline, hladnoće, svjetla, požara i dr. Konstrukcija zidova od izuzetne je važnosti za održavanje stalne mikroklime unutar zgrade odnosno spremišta. I vanjski i pregradni zidovi trebaju biti obojeni svijetlim bojama i moraju biti vatrootporni. Prije dvadesetak godina smatralo se dovoljnim da zadrže vatru dva sata, dok su najnoviji standardi povećali taj zahtjev na četiri sata. Pregradni zidovi ne smiju imati otvore kroz koje bi se mogao širiti požar. Obvezno je i postojanje pomoćnog izlaza iz spremišta. Za bojenje zidova ne smiju se koristiti boje na bazi sintetskih smola, koje lako gore i pogoduju širenju požara. Ne preporuča se da podovi budu od drveta, zbog opasnosti u slučaju požara. Najboljima se smatraju betonski podovi, koji moraju biti zaštićeni vatrootpornim i antistatičkim premazima kako ne bi otpuštali prašinu. Izvedba krovišta najviše ovisi o klimatskim uvjetima i poželjno je da bude u suglasju s lokalnom arhitekturom. Stropovi bi trebali biti vodonepropusni. U cilju osiguranja stalnog nadzora nad gradivom ne smije biti niti jednog prilaza spremištima koji se ne može nadzirati. Zato svi prilazi moraju biti projektirani tako da isključe pristup neovlaštenom osoblju. Prozori nisu poželjni u spremištima u kojima se čuva pisana baština. Ukoliko postoje, moraju biti projektirani tako da osiguraju maksimalnu zaštitu od dnevnoga svjetla. Umjetna rasvjeta u spremištima, čitaonicama, a također i tijekom obrade i izlaganja mora odgovarati propisanim standardima. Vrata, sve vrste instalacija, sustav za gašenje požara i druge vrste opreme također podliježu standardima s područja sigurnosti i zaštite pisane baštine. Radni prostor osim ureda uključuje i prostor za preuzimanje i čišćenje gradiva te prostor za obradu. I u ovom je prostoru neophodna primjena nekih standarda sigurnosti i zaštite. Veličina ovoga prostora treba biti prilagođena veličini ustanove i njezinom djelokrugu rada. Prostor za korisnike je prostor dostupan javnosti. Osim čitaonica, prilagođenih i opremljenih za potrebe korištenja različitih vrsta gradiva, ovdje pripadaju prijamne prostorije, ured ravnatelja i dijela administrativnog osoblja te namještenika koji su zaduženi za davanje stručnih obavijesti. Za ovaj prostor vrijede, između ostaloga, i posebna pravila sigurnosti. Broj i veličina prostorija dostupnih javnosti trebaju biti prilagođeni veličini ustanove, broju korisnika te planiranom razvoju ustanove. Ostali prostori, poput restauratorske radionice, knjigovežnice, kućne tiskare, foto-laboratorij a i si. povezani su s vrlo skupom opremom i posebno obrazovanim 191