ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 18
J. Kolanović, Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 11-32 materijalnih resursa i izbjegavanja stvaranja paralelnih normi i "arhivskih politika". Kako je već istaknuto, ta jedinstvenost s upravno-koordinacijskog i stručno-nadzornog gledišta ostvarljiva je preko Arhivske uprave odnosno Ravnateljstva za arhive. Ono bi istodobno trebalo biti koordinator inicijativa i realizator normi za učinkovito upravljanje arhivskim zapisima i arhivskom službom u cjelini. Osiguranje dovoljnog broja stručnjaka u arhivima i pismohranama U ranijoj fazi arhivisti su uglavnom bili povjesničari ili pravnici priučeni za arhivsku službu. Suvremeni razvoj je afirmirao arhivistiku kao zasebnu znanost koja odgovara suvremenim zahtjevima upravljanja zapisima i arhivima. Stručnjaci su potrebni i u pismohranama (kod stvaratelja) i u povijesnim arhivima. Potrebno je obrazovati stručnjake za rad u pismohranama ili u povijesnim arhivima. Uz redovni ili dodiplomski studij, sa širokim mogućnostima izbornih predmeta i specijalizacije za obavljanje pojedinih zadataka u arhivskoj službi, potrebno je organizirati i poslijediplomski studij s pomoćnim povijesnim znanostima (za obradu staroga arhivskoga gradiva) i s predmetima za suvremeno upravljanje dokumentima. Obrazovanje stručnjaka smatramo temeljnom pretpostavkom daljega razvoja arhivske službe i upravljanja dokumentacijom kod svih vrsta stvaratelja. Na početku istaknute zahtjeve: operativnost pojedinih organizacija, pravo na informaciju i zaštita arhivskih zapisa od trajnoga značenja kao općega kulturnoga dobra, danas je nemoguće postići bez obrazovanih stručnjaka. U tom pravcu valja razmotriti i mogućnost da se promjenom Zakona utvrdi obveza da takvi stručnjaci budu zaposleni kod svih većih stvaratelja zapisa. Nužnost takvoga pristupa nije potrebno detaljnije obrazlagati. Dovoljno je imati na umu nered u upravljanju zapisima na gotovo svim razinama. Posebnu pozornost trreba posvetiti obrazovanju za upravljanje elektroničkim zapisima. U tom pogledu moguće je primijeniti iskustva ostalih europskih zemalja, posebno modul obrazovanja E-TERM: European training programme in electronic documents and records management. Prostor Prostor je jedan od osnovnih preduvjeta uređene arhivske službe. Kada je riječ 0 prostoru, mislimo na količinu spremišnog i radnoga prostora te na fizičke značajke 1 funkcionalnost prostora, što mora odgovarati uvjetima zaštite arhivskoga gradiva (optimalni fizički uvjeti čuvanja arhivskoga gradiva, protupožarni, sigurnosni i protuprovalni sustavi). 7 7 Usp. Vida Pavliček, Arhivske zgrade u Hrvatskoj: stanje i problemi (Referat na Savjetovanju arhivista u Trakošćanu, lipanj 2000). Rukopis. 18
