ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 186

T. Mušnjak, Uloga zgrade u preventivnoj zaštiti pisane baštine, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 183-193 Općenito, zgrade ove namjene ne smiju biti: - na poplavnim područjima i klizištima, - u blizini industrijskih zona, prometnih čvorišta i cesta opterećenih prometom, - u blizini objekata koji mogu biti uzrokom požara ili eksplozija, - u blizini strateških objekata (vojarne, kolodvori, zrakoplovne luke i si.). No, poželjno je da budu: - u blizini ustanova s koj ima surađuju na kulturno-prosvjetnom, izdavačkom ili znanstveno-istraživačkom planu, - u blizini središta javnoga života, kako bi bile što dostupnije korisnicima i istraživačima. U svijetu ima vrlo različitih primjera, od zgrada arhiva i knjižnica koje su izgrađene uz željezničke kolodvore ili, u najnovije vrijeme, novosagrađenih zgrada daleko od gradskih središta. Nemoguće je u ovako kratkom radu analizirati sve primjere, ali valja reći da svako rješenje ima svoje prednosti i nedostatke i kada se odlučujemo za neko rješenje, onda svakako moramo imati dobro obrazloženje za svoj odabir. U svakom slučaju, arhiv ili knjižnica daleko izvan gradskog središta podrazumijevaju i vrlo dobru prometnu povezanost. U slučaju adaptacije, treba još provjeriti i krovište, vanjske zidove, električne i vodovodne instalacije, te instalacije centralnog grijanja i kanalizacije u zgradi predloženoj za preuređenje. Posebno valja provjeriti statiku, te utvrditi mogu li podovi podnijeti potrebno opterećenje. Pažljivim odabirom lokacije te analizom tla i okoliša već se unaprijed isključuje veliki dio problema s vlagom, a gradnja se, posebno izvedba i izolacija temelja, usklađuje prema postojećoj situaciji kako bi se izbjegli kasniji problemi s vlagom i drugim uzrocima oštećenja. Kod gradnje se općenito postavlja i pitanje treba li graditi jednu zgradu ili više njih na manjoj udaljenosti. Uglavnom prevladava mišljenje daje za veće ustanove bolje daje gradivo razmješteno na više lokacija, jer se u slučaju bilo kakve katastrofe (elementarne nepogode, rat i dr.) smanjuje mogućnost oštećivanja velikih količina materijala. Postoje također i različita mišljenja o podzemnim i nadzemnim spremištima. Prigodom gradnje nove zgrade prednost treba dati samostojećem objektu kojemu je moguć pristup sa svih strana. To je izuzetno važno za nadzor i zaštitu od provale, te za pristup zgradi u slučaju gašenja eventualnog požara ili spašavanja nakon neke druge katastrofe. Posebno treba voditi brigu o nosivosti podova i zidova, jer je pisana baština jako teška, a tome treba pridodati i težinu, uglavnom metalnih, polica i ormara u kojima se čuva gradivo. Kod projektiranja treba brinuti i o odvodnjavanju 186