ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 60
A. Vanrie, Uređivačka politika časopisa Archivtim i njegov utjecaj na arhivsku zajednicu, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 55-65 je za 25 zemalja vrlo iscrpne informacije o povijesti arhiva, strukturi, zakonodavstvu, zgradama, osoblju itd. Autori, Marot, Bautier i Kecskeme'ti nastojali su članovima ICA-e dati kroniku na koju i imaju pravo i koja bi bila nastavljena u BuJietinu i prolaznom Joumalu. Drugi dio, uređen 1969. nosi naslov Les grandes dépôts d'archives du monde. Notices sur le archives les plus importantes pour la recherche historique internationale (Velike arhivske riznice u svijetu. Izvješće o najvažnijim arhivima za međunarodna povijesna istraživanja). Cilj je bio da se povjesničarima pruži prvi radni instrument koji se tiče 26 država i stotinu spremišta, dajući za svakog od njih povijesnu skicu i bilješku o organizaciji, najvažnijim fondovima, dokumentima koji se tiču stranih zemalja, pomagalima koja se daju istraživačima i sažecima bibliografija. Smatramo ICA-u važnom zbog njezinih Vodiča k izvorima za povijest naroda (Guides to the Sources for the History of the Nations) koji je krenuo 1959, a u kojem je Charles Kecskeme'ti radio kao pomoćnik tajnika međunarodnog tehničkog Vijeća. - Četrnaest brojeva ARCHIVUMA koji još nisu spomenuti značajne su zbirke priloga posvećenih pojedinim temama u kontekstu međunarodnih istraživanja. Čak se i one bave praktički središtima zanimanja, ako ne svjetskog, onda bar širokog međunarodnog značaja. Zgrade (2 broja), stručna obuka, uništavanje arhiva, odnosi s muzejima i knjižnicama - sve su to univerzalna pitanja. Genealogije, gradski arhivi, radnički i sindikalni arhivi, župne knjige, arhivi matičnih ureda mogu se naći na pet kontinenata ili, kao bilježnički arhivi, u više ograničenom zemljopisnom području. Svi ti problemi će se prije ili kasnije prikazati današnjim arhivistima. Svi ti brojevi (svaki obuhvaća između 250 i 450 stranica) bili su redovno izdavani svake godine, ponekad u težim vremenima sa zaostatkom od 3 ili 4 godine (kao u godinama 1964-67). Ipak, redakcija je uspjela neutralizirati taj nedostatak izdajući dva broja u istoj godini, kao 1986,1988. ili 1992. Kao i ostala izdanja ICA-e, ARCHIVUM sudjeluje u cijeloj uređivačkoj politici ICA-e. Ta volja za uređivanjem može se ukratko prikazati: usporediti različitosti i sitne nesuglasice u značenjima, raditi iznutra usporedne arhivske znanosti i stvoriti praktične alate za cijelu arhivsku struku. Svi arhivisti, bez obzira gdje se nalaze, suočeni su s tradicionalnim problemima - sakupljanje, vrednovanje, sređivanje, pristup, čuvanje - s razvojem tehnologije i korištenjem računala, svi arhivisti trebaju bibliografiju kako bi pronašli odgovarajuća rješenja; u nekim slučajevima, svi arhivisti imaju potrebu kontaktirati s kolegama ili s drugim državama; svi arhivisti su obučeni; svi arhivisti su vezani zakonom koji će prije ili kasnije morati tumačiti. Veliki nacionalni arhivski časopisi također se susreću s takvim temama i također daju izvješća o stranim iskustvima. Ali ne uzimaju sustavno njihova iskustva s pet kontinenata i ne trude se da razumiju pet jezika. Moglo bi se prigovoriti da samo 60
