ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 328

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 U rubrici BIBLIOGRAFIJA su vijesti o novim izdanjima s područja arhivske djelatnosti. Istaknuli bismo među njima: Giuliano Catoni e Stephano Moscadelli, Inventario della Sezionestotica (Siena 1998), stoje po ocjeni recenzenta doprinos u valorizaciji povijesnih arhiva pokrajine Toskane. Nadalje, Lorenzo Caratti di Valfrei, Quida alla ricecha genealogica (Bologna 1998). Odile Redon - Neda Mechini, Un comune médiévale e le sue scritture. Da Montepinzutolo a Monticello Amiata (Cinigiano, 1997). Slijedi zatim popis primljenih knjiga te organizacija Središnjeg ureda za arhivistička dobra s nosiocima dužnosti: Generalni ravnatelj državnih arhiva je dr. Salvatore Italia, slijede imena vršilaca dužnosti Nacionalnog vijeća za arhivistička dobra s povjerenstvima i vrhovnih nadzornika za pojedine pokrajine, te ravnatelja pojedinih državnih arhiva. U rubrici NORMATIVNE ODREDBE navedeni su ovi zakonski tekstovi: Imenovanje izvanrednog povjerenika za sistematizaciju arhivske baštine dokinute Agensud (23 članka), Zakonski članci vezani za reformu organizacije Vlade. Na kraju Zbornika je popis izdanja državnih arhiva Italije. Mate Grobar DZIEJE NAJNOWSZE, rocznik XXXII-200G71, Warszawa 2000, 260 str. Navedeni časopis posvećen je suvremenoj povijesti, a izlazi kvartalno u izdanju Poljske akademije znanosti, Povijesnog instituta i Više humanističke škole u Pultusku. Ovaj broj časopisa posvećenje povijesti Azije u 20. stoljeću, kontinentu kojega prema riječima urednika "prošlost i uloga pobuđuju interes znanstvenika različitih struka". Nakon uvodne diskusije "Azija u 20. stoljeću", koju je organiziralo uredništvo časopisa kao uvod u temu broja, slijedi rubrika Članci u kojoj se nalaze sljedeći prilozi: Jerzy Skrabania, Filipinska crkva na prijelomu 19. i 20. stoljeća u svjetlu nacionalne borbe za neovisnost, str. 31-46. Autor oslikava sjedne strane porijeklo i razvoj filipinske crkve i razloge njene aktivnosti, stajališta i ulogu u nacionalno-oslobodilačkim previranjima, a s druge, skreće pažnju na pogibelj koja ju je mogla ugroziti, zapletenu u prožimajuće odnose crkvenog i svjetovnog. Sam članak usmjerenje na izrabljivanje klera od strane političkih snaga za svoje vlastite svrhe: zadobivanje moći i uživanje potpune kontrole nad stanovništvom; iskušenje kojemu su i kolonijalna Španjolska i revolucionarna vlada podlegle u jednakoj mjeri. 328