ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 317

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 Michail V. Larin u članku Smjernice za izradu i usvajanje arhivskih sustava u Rusiji (Richtlinien fur die Projektierung und Einsätzung von archivischen Software Systeme in Russland) daje primjer organizacije arhivske službe u Rusiji. Arhivi se nalaze u centraliziranoj javnoj upravi, a sastoje se od federalnih regionalnih i mjesnih arhiva. Djelatnost ruskih arhiva organizirana je na općeprihvaćenim pravilima i metodama. Automatizacija arhiva zasniva se na tehnološkoj standardizaciji i programskoj opremi sukladnoj novim informacijskim dostignućima. Postoje dva tipa programske opreme (softvera): standardni, koji je ujedno i centralizirani i pojedinačni. Standardizirani program nudi dvije baze podataka, za "arhivski fond" i "kataloški fond". Obje baze koriste se u 53% slučajeva mjesnih arhiva i u nekim manjim arhivima, dok je samo nekoliko različitih baza podataka kreirano posebno za manje arhive. Pojedinačnim softverima koriste se arhivi poduzeća u nekim regijama (Moskva, Tatarstan Čuvašija, Pcrmska oblast). Kao zaključak, M. Lavrin smatra kako bi se lako mogla koristiti kombinacija svih navedenih informacijskih sustava, a to bi se postiglo i uvođenjem jedinstvenih pravila, zakonodavstva i metoda, prema kojima bi se koristio proces arhivske informatizacije. Primjer informatizacije u Škotskoj predstavila je Ishbel Barns u svom članku Škotska arhivska mreža (The Scottish Archive Network). Projekt informatizacije vrijedan 4 000 000 funti ostvario je elektronsko umreženje s pedeset škotskih arhiva te je omogućio dostupnost informacija cijelom svijetu. Kao poticaj ovom projektu, tj. izradbi programa SCAN, autorica navodi sve veće zanimanje javnosti za svaku vrstu informacija, a posebno za genealogiju i lokalnu povijest. Ovakvim umreženjem i dostupnošću na Internetu, autorica ukazuje na veću upotrebu arhivskih dokumenata, kao i na popularizaciju samog arhiva. SCAN je jedinstven program, koji je uspio ujediniti centralnu i lokalu vlast u zaseban sektor s kojima se mogu povezati i manji arhivi. Autori Annie Denizart i Vincent Doom, u svom članku AVENIO, program za stručnu obradu arhivskoga gradiva (A VENIO- un programme pur la gestion des documents d'archives) predstavljaju ovaj izuzetno koristan i operativan program. AVENIO je program koji se koristi u većem broju arhiva Italije pri procesu automatizacije arhivskih poslova, od preuzimanja gradiva, do njegovog popisivanja. Program odgovara obradi različitih tipova arhivskoga gradiva. Prema mišljenju autora, razvoj programa ovisit će o novom načinu korištenja i posredovanja informacija. Jedan od uspješnijih primjera suradnje je svakako primjer suradnje štajerskih državnih arhiva s manjim arhivima. Josef Riegler u članku Suradnja Štajerskih državnih arhiva s manjim arhivima pri zaštiti i opisu arhivskoga gradiva (Zusammenarbeit zwischen dem Steiermärkischen Landesarchiv und kleineren Archiven bei Bestandserhaltung und Bestandserschließung), /stiče neophodnost takve suradnje, kao i njezinu učinkovitost u praktičnom radu. Manji arhivi šalju svoje djelatnike na 317