ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 309

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 "genealoški turizam", a pitanjem pružanja što boljih usluga takvim turistima bavili su se i članovi škotskog parlamenta. Ljudi koji se ranije nisu zanimali za arhive sada to čine, što udruženo s inicijativama vlade Velike Britanije za stvaranjem "elektroničke uprave", dovodi do tržišno temeljene orijentacije arhiva. Arhivi naplaćuje korištenje određenog gradiva, preslike i izvode iz gradiva. Arhivi trebaju biti svjesni svojih "proizvoda" i potreba korisnika, te da li svojim načinom i vremenom rada uvjetuju tko će biti korisnici arhiva. Tradicionalni pristup arhiva potrebama korisnika ne zadovoljava uvijek njihove potrebe, posebice kada su one određene, to jest kad ih zanima točno određen dokument. Korisnici će dobiti daleko bolju uslugu onda kada ih arhivi počnu shvaćati kao "mušterije" ili "kupce", a ne samo "čitače" ili "istraživače". Arhivi se trebaju usredotočiti na propuste u svom radu, npr. kad preuzmu određeno gradivo, a relevantno se obavijesno pomagalo ne izradi u roku od jedne godine od preuzimanja, ili slučajevi kada korisnici u čitaonici čekaju duže od 10 minuta na naručene dokumente, te ispravkom takvih propusta poboljšati usluge koje pružaju. Dostupnost gradiva korisnicima poboljšava se njegovim mikrofilmiranjem ili on-line dostupnošću dokumenata putem Interneta. Petar Garrod, iz Nacionalnog digitalnog arhiva baza podataka Velike Britanije, u svom radu opisuje primjenu drugog izdanja UNESCO-ovog Thesaurusa u kontroli odabira predmetnih indeksnih termina u arhivu u kojem radi. Opisuje kako je stvorena baza podataka koja sadrži indeksne termine i veze između njih. Korisnici se bazom podataka služe putem web stranica i imaju pristup on-line obavijesnim pomagalima arhiva. Elizabeth Shepherd i Charoline Smith bave se primjenom ISAD(G) standarda na opis arhivskih baza podataka. U članku se govori kako arhivi primjenjuju nacionalne i međunarodne standarde za opis i sređivanje arhivskoga gradiva. Arhivi su se do sada uglavnom bavili konvencionalnim gradivom, no došlo je do naglog porasta stvaranja i pohrane elektroničkih zapisa. Upravljanjem elektroničkim zapisima pozabavilo se nekoliko akademskih projekata i regionalnih grupa, a jedna od njih je i DLM-Forum. Profesionalne grupe i nacionalni arhivi stvaraju potrebne standarde i upute, a u Velikoj je Britaniji Public Record Office stvorio dva programa za upravljanje elektroničkim gradivom vlade. Sarah Tyacke, državni arhivist, dala je pregled arhivske politike Vlade Velike Britanije. Helen Lindsay, iz Knjižnice Bodleian piše o materijalima za izradu zaštitnih arhivskih kutija, fascikala, omota i omotnica. Cynthia Short komentira Kodeks postupanja s arhivskim gradivom muzeja i galerija Velike Britanije. Gunter Hollenberg posvetio je kratki članak petnaestoj obljetnici Njemačke arhivističke škole. Zainteresirani za pretplatu na prikazani časopis, mogu se obratiti na: Carfax Publishing, Taylor & Francis Ltd; Customer Services Department, Rankine Road; 309