ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 307

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 U svemu, dvobroj je sadržajno raznolik, svakako koristan i zanimljiv, nadasve informativan. Urednički je osmišljen dobro, tehnički realiziran korektno (s vrlo malo grešaka), a s brojnim je ilustracijama i oku ugodan. Mehna Lučić Journal of the Society of Archivists, sv. 21, br. 1, travanj 2000. Društvo arhivista Velike Britanije i Irske izdaje dva puta godišnje Vjesnik društ\>a arhivista, glasilo koje se bavi svim pitanjima zanimljivim za arhiviste, konzervatore, uredske djelatnike i sve one koji se na bilo koj način bave povijesnim disciplinama. Uz članke o najnovijim dostignućima na području arhivistike, objavljuju se i obavijesti o mogućnostima edukacije te o razvoju administrativnih tehnika za arhiviste, konzervatore i uredske djelatnike. Travanjski broj časopisa donosi osam članaka, nekrologe, prikaze knjiga, obavijesti o primljenim novim publikacijama, kao i o publikacijama Društva arhivista. Izvrsni uvodni članak Georgea P. Mackenzija iz Državnog arhiva Škotske, odnosi se na zaštitu svjetske kulturne baštine: Međunarodni odbor plavog štita. Plavi štit je simbol kojeg je Haška konvencija odredila 1954. godine za obilježavanje spomenika kulture u cilju njihove zaštite u oružanim sukobima. Plavi štit je i ime međunarodnog odbora osnovanog 1996. godine za zaštitu svjetske kulturne baštine ugrožene ratom i prirodnim nedaćama (ICBS - International Committee of the Blue Shield). Cilj je Odbora da simbol plavog štita u zaštiti kulturnih spomenika postane ono stoje simbol crvenog križa u zaštiti osoba. Odbor u sebi sjedinjuje znanje i iskustvo četiri međunarodne organizacije: Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA), Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM), Međunarodnog vijeća spomenika i područja (ICOMOS) i Međunarodne federacije udruga i institucija bibliotekara (IFLA). Jedan od čimbenika koji je utjecao na osnivanje Odbora je i iskustvo u kriznim situacijama u bivšoj Jugoslaviji. Odbor je u studenome 1998. godine u Radencima, Slovenija, organizirao seminar za obuku osoblja za intervencije koje slijede nakon oružanih sukoba ili prirodnih nepogoda. Sudionici seminara izradili su nacrt zajedničke izjave, poznate kao Radenška deklaracija (Radenci declaration), kojom se, među ostalim, traži da se zaštita kulturnih dobara uključi u nacionalne politike i programe te da se poveća spremnost relevantnih institucija za djelovanje u slučaju ugroženosti kulturnih dobara. Odbor je radio i na reviziji Haške konvencije iz 1954. godine. Novim je protokolom, donesenim u Hagu 1999. godine, koji točno definira u kojim se slučajevima može vojnom nužnošću opravdati napad na spomenike kulture i redefinira obveze okupacijskih snaga glede zaštite kulturnih dobara, stvorena nova kate307