ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 304
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 zimanja arhivskoga gradiva koji trebaju objektivno i stručno osigurati čuvanje optimalne količine arhivskoga gradiva. Navodi i nekoliko primjera politički motiviranoga vrednovanja, koje je proteklih 50 godina u mnogim državama nanijelo veliku stern arhivskoj kulturnoj baštini. Saša Serše (Upravna podjela Kranjske od 1848) obrazlaže organizaciju pokrajinske i lokalne državne uprave na području Kranjske u drugoj polovici 19. st., kada je Habsburška Monarhija dobila upravnu strukturu koja se održala do 1918. Vladimir Kolosa (Zajednička arhivska baština u svjetlu povijesnoga naslijeđa Republike Slovenije), u skladu s preporukama Međunarodne konferencije država srednje i istočne Europe (Golawich u Poljskoj 1997), teoretski i praktično promišlja sintagmu "zajednička arhivska baština"; navodi povijesne uzroke njezina postanka s posebnim naglaskom na Sloveniju, opisuje dosadašnje načine rješavanja problematike zajedničke baštine koja se čuva izvan Slovenije, a odnosi se na Sloveniju i Slovence itd. Stane Granda u članku Dolenjska u svjetlu Jozefinskih zemljišnih premjera, piše o publikaciji koju slovenska javnost posljednjih nekoliko godina percipira s oduševljenjem - Slovenija na vojnim zemljovidima 1763-1787, u izdanju Znanstvenoistraživačkog centra SANU i Arhiva Republike Slovenije. Analizira onodobnu sliku Dolenjske na zemljovidima, poglavito šume i ceste. Janez Kopač (Arhivsko gradivo i njegovi stvaratelji) upozorava na nedorečenost postojećega arhivskoga zakonodavstva glede valorizacije stvaratelja, što u slovenskoj arhivskoj praksi uzrokuje veliku zbrku. Jelka Melik u članku Arhivi i kazneni sudovi, ukazuje na izniman značaj kaznenoga sudstva, donekle zanemarenoga, jer su arhivi najveću pozornost i skrb posvećivali upravno-izvršnim organima vlasti. Rad Jederta Vodopiveca, Razvoj struktura u srednjovjekovnim rukopisnim uvezima u vezi sa konzervatorskim zahvatima segment je iz uvodnih i zaključnih poglavlja istoimenog istraživanja. Autor predstavlja cilj, metode rada, obrađeno arhivsko i knjižnično gradivo te daje smjernice za konzervatorsko-restauratorske zahvate. Donosi i povijesni pregled razvoja knjižnih uveza, rječnik stručnih izraza i popis svih analiziranih uveza s osnovnim podatcima o njima te skice i fotografije. Tatjana Stibilj (Slovenski dokumentarni film kroz politiku i propagandu 1945-1950) analizira razdoblje između dva svjetska rata i razdoblje II. svjetskog rata u filmskom stvaralaštvu Slovenije, no poglavito razmatra nagli razvoj slovenske kinematografije nakon II. svjetskog rata (Triglavfilm i filmski tjednik Obzornik). Rubrika Iz prakse za praksu sastoji se od tri članka. Dva nova računalna programa za popisivanje i skeniranje građevinskih nacrta i fotografskog arhivskog gradiva, nastala u suradnji Povijesnog arhiva u Ljubljani i Mikrofilma d.o.o. iz Ljubljane, prvi su takvi programi u Sloveniji. Predstavlja ih Jože Suhadolnik u svom radu Računalni program za popisivanje i skeniranje građevinskih nacrta i fotografskoga gradiva. Brane Knehtl u članku Modifikacija računalnoga programa za popisivanje i skeniranje fotografskog gradiva, u 16 slikovno bogatih priloga opisuje i razlaže 304
