ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 296

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn, god. 43 (2000), str. 281-336 govori o misiji arhvista i arhivistima kao agentima očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta s naglaskom na specifičnom modelu u Istočnoj i Srednjoj Europi 19. i 20. st.; A. Stell Conté, Suradnja sjever-jug ijug-jug u razvoju arhivistike; Axela Piathea, Strukture za međunarodnu suradnju na polju arhivistike; V. Petrovicha Tarasova, Suradnja u kriznim situacijama: Međunarodne akcije za spas arhiva te Antoine Fleurya, Arhivi međunarodnih organizacija. Radovi prve plenarne sjednice naglašavaju da treba zadržati čvrsto vodstvo i suradnju na međunarodnoj razini, budući da su zahtjevi i problemi koje predočuje informacijska revolucija globalne prirode i ne mogu se riješiti u izolaciji. Druga plenarna sjednica započela je izlaganjem Wanga Dejuna, Kontinuitet i promjene u arhivskom zakonodavstvu, ustanovama i infrastrukturi, koje je posvetio trima temama: porijeklu i razvoju arhivskoga zakonodavstva (kategorijama i vrstama, osnovnim principima i sadržaju te suvremenim trendovima), kontinuitetu i promjenama u arhivskim ustanovama (njihovom porijeklu, tipovima i glavnim funkcijama te sistemima upravljanja) i kontinuitetu i promjeni arhivskih infrastruktura (važnosti i potrebom za njima, tipovima te vodećim idejama i osnovnim zahtjevima od njih). Ostale referate izložili su Edward Higgs, Od srednjovjekovne erudicije do informacijskog menadžmenta: Evaluacija arhivske profesije, Lars Rumar, Arhivska ekspanzija izvan tradicionalnog upravnogpdručja; David Bearman, Fizički arhivi i virtaulni arhivi te Virginia Chacon Arias, Dužnosti, ciljevi i prioriteti moderne i znanstvene administracije i arhivskoga zakonodavstva. Radovi II. plenarne sjednice naglašavaju važnost snažnije i učinkovite pravne osnove za rad arhiva. Ako arhivske ustanove imaju ikakvog izgleda u očuvanju dokaza javne službe i prava pojedinca, dvije ključne stavke u svakom civiliziranom društvu, onda moraju imati jasno određen mandat da to učine. Štoviše, u ovoj informacijskoj eri, taj mandat mora uključiti, uz tradicionalne zadaće očuvanja povijesnih izvora, središnji angažman u upravljanju informacijama organizacija. Izlaganjem Terryja Cooka, Arhivi upost-kustodijalnom svijetu: Međudjelovanje arhivske teorije i prakse od objavljivanja nizozemskog priručnika 1898, započela je III. plenarna sjednica. Ovo izlaganje usredotočeno je na određene ključne europske, sjevernoameričke i australske teoretičare, čiji su radovi naišli na širok odaziv: Mullera, Feitha i Fruina, H. Jenkinsona, T.R. Schellenberga, H. Boomsa, H. Samuelsa, H. Taylora, P. Scotta i D. Beamana. Uslijedila su izlaganja Fenga Huilinga, Procjena arhivističke literature; Michaela Müllera, Etičko pitanje: uprava nasuprot znanosti?; Antonelle Mule, Načelo provenijencije. Treba li ono ostati berrock struke/profesije? te U.

O.A. Essea, Arhivističko znanost: Nacionalne i kulturne tradicije ili međunarodna disciplina. Ovi radovi omogućuju nam pregled glavnih etapa u evoluciji arhivske teorije i prakse od objavljivanja znamenitoga nizozemskog priručnika prije gotovo 100 godina. Postoje dva elementa od primarnog značenja u osi296