ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 293

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 nižlića i Petra Lipovčevića. Nju posebice valja promatrati pod vidom izgradnje katoličkog identiteta u Slavoniji i Podunavlju. Hoškova knjiga predstavlja znanstveni prinos poznavanju naše kulturne i crkvene povijesti, a u suvremenom nastojanju oko duhovne obnove hrvatskoga naroda u mnogočemu može poslužiti kao putokaz. Marijan Jaić je, kako kaže sâm Hoško u Zaglavku knjige, vodič kroz hrvatsku narodnu, kulturnu i crkvenu prošlost, i to u razdoblju kad su ilirski pokret i hrvatski narodni preporod pripravljali i izgrađivali građansku Hrvatsku, a o tom "građanstvu" i "građanskoj" Hrvatskoj i danas se jako puno govori. Jaić je imao pronicavi i nepogrešivi dar zapažanja. Osjetio je neposredne vjerske i kulturne potrebe ljudi s kojima je bio povezan djelovanjem i suživotom. I upravo taj osjećaj, taj pronicavi duh odredio je njegov život, njegovo vrijeme i njegov prostor. Radio je i za druge, ali politički program hrvatskog narodnog preporoda nikada nije napustio. Poslije prevrata 1848. godine Jaiću je jasno, veli Hoško, daje ostvaren i politički cilj preporoda, a to je jedinstvo svih hrvatskih zemalja u sastavu Monarhije. Josip Barbaric Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Obradio Fehim Nametak, London/Sarajevo: Al-Furqan/Rijaset Islamske zajednice u BiH, 1998. Sv. 4, XVIII+534+19 str. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu najstarija je postojeća knjižnica u Bosni i Hercegovini; utemeljena je 1537. godine kao zaklada (vakuf) osmanlijskoga namjesnika Gazi Husrev-bega. Nije poznato koliko je rukopisa imala u prvim stoljećima po osnutku; godine 1697. zgrada knjižnice je stradala u požaru i od prvotnog je fonda sačuvan vrlo malen dio. Od 1867. godine u Gazi Husrcv-begovu biblioteku postupno su se prenosile mnoge vakufske i privatne knjižnice iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, tako da njezin fond danas broji oko sedam tisuća kodeksa

1

. Ta najbogatija bosanskohercegovačka zbirka arapskih, turskih, perzijskih i alhamijado rukopisa, među najvećim je zbirkama arabičkih rukopisa na Balkanu. U proteklom ratu, u kojem su diljem Bosne i Hercegovine uništene mnoge javne i privatne knjižnice, bogati rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke ostao je sačuvan. Prva dva sveska kataloga toga fonda izradio je Kasim Dobrača (objavljeni su 1963. i 1979), a treći Zejnil Fajić (1991). Prvi je svezak obuhvatio enciklopedijska 1 Dobrača, Kasim, Uvod u: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, sv. I, Starješinstvo Islamske vjerske zajednice za SR Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo 1963, str. XIV. 293