ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 265
Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 Izvješće o projektu "Istraživanje izvora za povijest napoleonskog razdoblja na području Hrvatske, Slovenije i Italije", pokrenutom u suradnji s kolegama iz Francuske i iz spomenutih zemalja, a u okviru akcije Vijeća Europe "Europa, zajednička baština" (L'Europe, un patrimoine commun) Hrvatski državni arhiv, potaknut višegodišnjom uspješnom suradnjom na polju struke, predložio je već prije nekoliko godina francuskim kolegama pokretanje zajedničkog projekta na istraživanju izvora za napoleonsku razdoblje na području Hrvatske. Tu smo ideju tijekom vremena proširili na susjedne zemlje Sloveniju i Italiju te smo je na poticaj francuskih kolega početkom 2000. godine razradili prema zadanom obrascu, kako bi oni taj projekt mogli prijaviti na natječaj u okviru akcije "Europa, zajednička baština", što ju je pokrenulo Vijeće Europe. Naš je projekt prihvaćen od strane Francuskog nacionalnog odbora (Comiténationalfrançais) na sjednici održanoj 28. ožujka 2000. Cilj je projekta da se istraže povijesni izvori za napoleonsko razdoblje u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, te da se na kraju objavi višejezični vodič, tj. informativno pomagalo koje bi sistematizirano obuhvatilo sve povijesne izvore za to razdoblje evidentirane tijekom rada na projektu, kao i relevantnu bibliografiju. Osim toga, predviđamo da bismo na kraju toga istraživanja, dakle tijekom 2002. ili 2003. godine, organizirali zajednički znanstveni skup, na kojem bismo ukratko prikazali rezultate istraživanja, ali i analizirali višestruko značenje što gaje to relativno kratko razdoblje u povijesti naših zemalja imalo na različitim razinama života. Kolege iz Francuske upozorili su nas daje za prihvaćanje projekta važno da nositelji projekta budu članice Europske unije, te smo se mi složili da nositelj bude francuska strana. Samo prihvaćanje projekta ne podrazumijeva financijsku potporu za realizaciju projekta, međutim, sve su zemlje suradnice na projektu zainteresirane za njegovu realizaciju neovisno o financijskoj pomoći žsa strane', s obzirom da smatramo kako će rezultati istraživanja predstavljati značajan doprinos za izučavanje toga razdoblja naše povijesti. Naš prvi radni sastanak održanje 21. studenoga 2000. u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a na njemu su sudjelovali predstavnici svih četiriju zemalja, tj. po dva predstavnika iz Italije (Pierpaolo Dorsi i Grazia Tatô iz Državnog arhiva u Trstu) i Slovenije (Vladimir Žumer i Adrijan Kopitar iz Arhiva Republike Slovenije) i po tri predstavnika iz Francuske (Marie-Paule Arnauld, Yvette Lebrigand, Christine Nougaret iz Archives Nationales u Parizu) i Hrvatske (Josip Kolanović, Miljenko Pandžić i Ornata Tadin iz HDA). Tom su prilikom utvrđeni načelno plan i dinamika rada. Sljedeći radni sastanak predviđen je za jesen 2001. u Ljubljani, gdje bi se iznijeli rezultati jednogodišnjeg rada i utvrdili daljnji koraci. 265
