ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 252

Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 3.500 d.m. gradiva te ponovno u sukobima 1956, kada je u zgradi Mađarskog državnog arhiva stradalo preko 8.000 d.m. gradiva, uz ponovno teško oštećenje same zgrade arhiva. Iznijela je i podatke o velikoj akciji na restauraciji oštećenoga gradiva, koja se i nadalje provodi. Shaban Sinani, glavni ravnatelj Arhiva Republike Albanije, izložio je teškoće zbog brojnih oštećenja i uništavanja arhivskoga gradiva državnih arhiva u Albaniji nastalih u vrijeme tranzicije iz socijalističkog razdoblja u sadašnji društveni sustav (Albanian Archives in the Transition Period). Miljcnko Pandžić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva pokazao je nizom snimaka uništene i oštećene arhivske zgrade Državnih arhiva u Dubrovniku, Osijeku, Slavonskom Brodu i Zagrebu, te spremišta u Petrinji tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj. Ekaterina Bekaroglu-Exadaktylou, ravnateljica Središnjeg državnog arhiva Grčke, prikazala je stanje zaštite arhivskoga gradiva u tom arhivu (Condition of Protection of Archive Materials in the State General Archives of Greece). Ravnateljica Službe za restauraciju Državnog arhiva Rumunjske, prikazala je metode restauriranja srednjovjekovnog arhivskoga gradiva nastalog u kneževinama Rumunjske (Methods of Restoration for Medieval Documents Created in the Romanian Principalities). Vladimir Sunčić iz Arhiva Republike Slovenije, prikazao je planove i mjere zaštite arhivskoga gradiva i arhiva u Sloveniji u slučaju prirodnih nesreća, prije i nakon ratnih sukoba (Archives ' Plans and Measures in the Case of Natural Disasters, Before and After Wars). Ventsislav Velchev, potpredsjednik Općeg odjela Bugarskog državnog arhiva, iznio je opće aspekte regionalne suradnje arhiva na području zaštite kulturne i povijesne baštine "na početku novog milenija" (Aspects of Regional Cooperation in the Field of Preservation of Cultural and Historical Heritage at the Beginning of the New Millenium). Matko Kovačević, glavni ravnatelj Državnog arhiva Bosne i Hercegovine, iznio je u svojem izlaganju neke pojedinosti o uništavanju arhivskoga gradiva, posebno orijentalnih rukopisa Orijentalnoga instituta u Sarajevu tijekom rata od 1992. do 1995. te iskustva na obnovi arhivske službe u Bosni i Hercegovini nakon završetka ratnih razaranja (War Destruction 1992-1995 and Our Experience on Revitalization of Archival Service of Bosnia and Herzegovina). Na kraju ovoga skupa otvorena je i rasprava, posebno o zaključcima odnosno preporukama Konferencije za koje je Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva, predložio dopune, koje su i prihvaćene od strane sudionika. Time su donesene Preporuke (Recommendations) uli točaka: 252