ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 148

M. Pojić, Ustroj austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 147-169 Ključne riječi: arhivsko gradivo, austrougarska vojska, Kraljevine Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, vojna povijest Zajednička austrougarska vojska Zajednička austrougarska vojska, kao jedan od rezultata austro-ugarske nagodbe i uspostave dvojne Monarhije u "zemljama krune sv. Stjepana", uspostavljena je XL. Zakonskim člankom o obrambenoj sili Hrvatsko-ugarskog sabora 5. prosinca 1868. godine.

2 Zakonskim člankom o obrambenoj sili uvodi se opća vojna obaveza (čl. 1) za sve vojne obveznike s navršenih 20 godina života (čl. 3). Oružana sila Austro-Ugarske Monarhije dijeli se na stalnu vojsku i bojno pomorstvo (zajednička vojska), na domobranstvo, posebno za austrijski, posebno za ugarski dio Monarhije te isto tako i pučki ustanak. Zajednička vojska ima zadaću braniti dvojnu monarhiju protiv "izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji" (čl. 7). Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti. Pučki se ustanak predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij Monarhije. Vojna obveza u zajedničkoj vojsci traje 10 godina (3 godine u postrojbi i 7 godina u pričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i 10 godina u pričuvi) (čl. 4). Zakonskim člankom utvrđuje se da zajednička vojska, srazmjerno broju stanovnika (u postrojbi i u pričuvi) broji 800.000 pripadnika. Od toga na "zemlje krune ugarske" otpada 329.632 pripadnika, ne računajući ovdje stanovništvo Vojne krajine, "dok krajina/.../bude postojala" (čl. 13). Zajednička vojska bila je podijeljena na društvena klima u posljednjih 80 godina, utjecali su na skoro potpuno zaneivanje istraživanja vojne komponente hrvatske povijesti. U Austriji je objavljeno više knjiga i članaka vezanih uz povijest austrougarske vojske. Treba svakako istaknuti, radi opsežnosti i bogate bibliografije koju donosi, V. svezak edicije Austrijske akademije znanosti Die Habsburgermonarchie 1848-1918, Die Bewaffnete Macht, Beč 1987. 2 Zakonski članak sankcioniran je (od vladara) 5. prosinca. Proglašenje u donjem domu (kući zastupnika) 5, a u gornjem domu (kući velikaša) ugarskog parlamenta (Hrvatsko-ugarskog sabora) 6. prosinca 1868. godine. Do 1914. godine u nekoliko je navrata dolazilo do izmjena zakona o obrambenoj sili, od kojih su glavni: Zakonski članak XXXIX: 1882, Zak. čl. VI: 1889, Zak. čl. XXX: 1912. 148