ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 143
V. Pavliček, Arhivske zgrade u Hrvatskoj - stanje i problemi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 137-146 postavljena određena dvojnost između arhiva kao državnih ustanova, za čiji smještaj su obvezni gradovi u kojima ovi imaju svoja sjedišta. Gradovi su ponovno obvezni i osiguravati prostor arhiva lokalne uprave koji bi se osnivali na razini gradova. U budućnosti trebali bi se osnivati i pojedini privatni arhivi, čiji osnivači su zaduženi i za osiguranje njihovog prostora. 2.2. Stanje vlasništva nad arhivskim prostorima Stanje vlasništva nad arhivskim zgradama u stvarnom živom je prilično raznoliko i u dosta velikom broju slučajeva ocijenjeno kao neriješeno. Vlasnici postojećih arhivskih prostora odnosno zgrada su u 12 slučajeva gradovi u kojima arhivi odnosno arhivski sabirni centri ili odjeli imaju svoja sjedišta, u 11 slučajeva vlasnici su sami arhivi, u 10 je vlasnik Republika Hrvatska, a u preostalima to su druge ustanove (muzeji, HV), područna županija, privatno poduzeće odnosno privatna osoba. Kao imovinsko-pravni oblik rješavanja smještaja arhiva pojavljuje se i zakup prostora koji se isto tako kod pojedinih arhiva rješava različito. Uz to, pojedini arhivi se moraju boriti da ostvare korištenje prostora koji su im dodijeljeni od središnje ili lokalne vlasti, pojedina arhivska spremišta su pod zahtjevom za denacionalizaciju ili su već u privatnom vlasništvu. Uz pitanje vlasništva donekle se veže i pitanje sukorištenja prostora. Naime, od ukupnog broja zgrada arhivi u cijelosti koriste 23 objekta, a preostala 23 koriste zajedno s drugim ustanovama te pravnim ili fizičkim osobama. U većem broju slučajeva to su srodne ustanove, tj. muzeji, knjižnice, pojedine ustanove javne uprave, crkvene ustanove, ali i vojska, udruge i političke stranke, privatna poduzeća i privatne osobe. 2.3. Načini financiranja arhivskih prostora Raznolikost postoji i u načinu financiranja arhivskih prostora. Prema dostavljenim podacima u posljednih pet godina, gradovi i županije dali su za održavanje i uređenje objekata područnih državnih arhiva oko 31 milijun kuna. Najveći dio ovog novca, oko 70%, dali su gradovi za uređenje novih prostora u Zagrebu i Rijeci. Uz to, dva grada redovno plaćaju i zakupnine za arhivske prostore. Za saniranje ratnih šteta na objektima pet područnih državnih arhiva Ministarstvo kulture izdvojilo je u razdoblju 1992-1995. ukupno 113 milijuna HRD i 225 tisuća kuna. U posljednjih pet godina Ministarstvo je financiralo ili sufinanciralo uređenje i opremanje prostora Hrvatskog državnog arhiva s oko 14,5 milijuna kuna, te opremanje svih i uređenje prostora pojedinih područnih državnih arhiva s ukupnim iznosom od 11,8 milijuna kuna. Pored toga, Ministarstvo snosi i troškove najma za pojedine prostore područnih državnih arhiva' 0 . 10 RH, Ministarstvo kulture, Odjel financija, dopis od 9. svibnja 2000. 143
