ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 140

V. Pavliček, Arhivske zgrade u Hrvatskoj - stanje i problemi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 137-146 1.3.1. Stanje iskazanog kapaciteta i njegov odnos prema standardnom kapacitetu Kapaciteti naših arhivskih prostora, što su ih iskazali Arhivi, odstupaju od standardnih kapaciteta. Ukupni iskazani kapacitet naših 12 arhiva iznosi 130.530 d/m te je za 82.000 d/m manji od standardom proračunatog kapaciteta za raspoloživu kvadraturu spremišta, tj. iznosi oko 62% istoga. Ovaj prosjek iskazuje određenu tendenciju, no i unutar njega postoje znatne razlike. Tako je manji kapacitet od standardima proračunatog iskazalo 8 arhiva, u jednom arhivu kapacitet otprilike odgovara standardnom, a tri arhiva imaju kapacitete veće od standardom izračunatih. Kod ovih osam arhiva s iskazanim kapacitetom manjim od izračunatog na temelju standarda, razlike se kreću od zanemarivih 11%, do slučajeva u kojima je iskazani kapacitet manji od standardnog za dva do tri puta. Relativno nizak kapacitet postojećih spremišnih prostora vjerojatno je većim dijelom rezultat specifičnosti starih adaptiranih prostora, znatne količine spremišnih prostora zahvaćenih vlagom i statičkim problemom, činjenice da postojeće police ne odgovaraju standardima određenim za te police i si. 1.3.2. Postojeći slobodni kapaciteti ili nedostatak prostora Postojanje slobodnih kapaciteta iskazalo je 11 arhiva i oni ukupno iznose 53.547 d/m. Ovi "slobodni kapaciteti" najvećom dijelom proizlaze iz toga, što arhivi zbog nekih razloga (npr. tek nedavno dobivenog prostora i preseljenja, slabe uređenosti prostora, činjenice daje prostor pod zahtjevom za denacionalizaciju ili drugih) nisu preuzeli svo dospjelo, dozrelo arhivsko gradivo. Ako se ovi podaci usporede s količinama dospjelog, a nepreuzetog arhivskog gradiva, proizlazi da slobodni spremišni prostor stvarno postoji u svega tri arhiva te da je više nego upola manji. Svi ostali arhivi, uz sadašnje stanje spremišnih prostora, imaju trenutni nedostatak prostora odnosno raspoloživih kapaciteta od ukupno 21.248 d/m. Preračunato u površinu to znači da uz sadašnje stanje prostora, tj. uz sadašnju njegovu kvalitetu, nedostaje 3.600 m

2 spremišnog prostora. Uz ove podatke potrebno je napomenuti da bi uz sanaciju postojećih problema vlage i statike i uz bolje unutarnje uređenje prostora, postojeći arhivski prostori i uz klasične police mogli imati veće kapacitete. Upotrebom kliznih polica došlo bi do povećanja postojećih kapaciteta prosječno za 80%

7 te pod uvjetom kvalitetnog uređenja i osposobljavanja za prihvat moderne opreme, postojeći prostori kriju u sebi još određene neiskorištene rezerve. S druge strane, za normalno odvijanje arhivske djelatnosti, sadašnji prostori bi trebali osigurati prihvat arhivskoga gradiva ba7 M. Duchein, nav. dj., str 137. 140