ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 12

Theo M.P.M. Thomassen, Arhivisti i records manageri: ista struka, različite odgovornosti, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 7-18 Zaključak je doista neizbježan: više nego ikada prije, arhivistika je postala osnova ne samo za arhivsku praksu, nego i za aktivnosti unutar upravljanja spisima. Više nego ikada prije, records manageri i arhivisti dijele istu znanstvenu disciplinu, zahvaljujući integraciji koncepata arhivskog gradiva i spisa ujedan pojam: pojam informacija vezanih uz procese, tj. informacija koje su nastale u poslovnim procesima i strukturirane su na takav način da su dohvatljive u kontekstu tih poslovnih procesa. Integrirajuće istraživanje Kako arhivistika postaje integrirana znanost, i istraživanje u arhivistici mora postati integrirano. Tako je 9. rujna 1998. Ann Pcdcrson, viši predavač na školi za informacijske znanosti, knjižničarstvo i arhivistiku Sveučilišta Novoga Južnog Walesa u Sydneyu, Australija, jedan od članova upravnog odbora Sekcije za arhivističko obrazovanje Međunarodnog arhivskog vijeća, objavila novo izvješće o napretku u istraživačkom radu na upravljanju spisima u Australiji u 1998. godini. To je nacrt u kojem su predstavljeni i obrađeni prijedlozi koje je 1992. godine dao ICA/SAE, u 1996. forum australskih nastavnika na području upravljanja spisima, i kasnije pojedini kolege iz različitih dijelova svijeta. To se može smatrati popisom koji reprezentira potrebe za istraživanjem značajnog dijela arhivističke zajednice. Već i letimična analiza vrlo jasno pokazuje kako se brzo, na području istraživanja u arhivistici, smanjila razlika između spisa i arhivskog gradiva Koje su potrebe za istraživanjem koje je identificirala reprezentativna skupina anglofonih arhivista? Dobrih 25% predloženih istraživačkih projekata odnosi se na stvari koje su zajedničke records managerima i arhivistima: opći teorijski koncepti koji se odnose i na upravljanje spisima i na upravljanje arhivskim gradivom, stručne kompetencije, klasifikacija poslovnih područja i stručno obrazovanje arhivista i records managera, i tehnološka pitanja, kao pohrana i zaštita. Sljedećih 30% prijedloga za istraživanje odnosi se na pitanja koja se posebno odnose na funkciju upravljanja spisima, a 20% istraživačkih projekata usmjereno je na elektroničke dokumente (većinom o potrebnim metapodacima). Samo 25% prijedloga je specifično povezano s arhivskom funkcijom. Gotovo polovina projekata u zadnjoj skupini odnosi se na istraživanje korisnika. U samo dva prijedloga za istraživanje mogu se prepoznati tradicionalni arhivski zadaci: vrednovanje i opisni standardi. Novo lice struke S promjenom arhivske prakse i teorije mijenja se i lik arhivista kao struke. Novi lik se mora prilagoditi širokom i općenitom profilu informacijskog stručnjaka, na način da su i opći profil i lik arhivista éeinstitucionalizirani, široki i integrirani. 12