ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 126

V. Lipovšćak, Zaštita audiozapisa, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 109-136 koje su napravili snimatelji "Gramofonovy Zavodi" iz Praga. Od 1949. započinje snimanje domaćih autora i izvođača zabavne glazbe. Drugi put snimljena je cijela Tijardovićeva opereta "Mala Floramye". Od 1952. na snimanju se koristi magnetofon. Najtiražniji izvođač iz doba ploča od šelaka bio je Ivo Robić (160 ploča). Zastarjela proizvodna postrojenja i mali broj gramofona na tržištu, uz neadekvatni gospodarski sustav, glavni su razlozi slabog napretka "Jugotona". Prelaskom proizvodnje na izradu vinilnih ploča s mikrobrazdom, 1957. započinje veliki napredak poduzeća. Osim domaćeg programa tiskaju se ploče licencnih partnera: Durium, Decca, RCA (rekordna prodaja ploče Elvisa Presleya It's now or never) i Telcfunken. Prestaje proizvodnja šelak ploča. Zahvaljujući dobrom programu, novoj tehnici i uvozu gramofona, raste prodaja ploča. Prve stereo ploče izašle su 1961. Sljedeće godine ostvarenje najveći izdavački projekt u području klasične glazbe uz pomoć državnih dotacija. Snimljene su opere I. pl. Zajca, Nikola Šubić Zrinski, J. Gotovca, Ero s onoga svijeta i treći put opereta I. Tijardovića, Mala Floramye. Zatim Brkanovićeva, Lukačićeva, Odakova glazba i operni recitali zagrebačkih opernih prvaka. Tvornica "Jugoton" od rujna 1963. radi na novoj lokaciji u zagrebačkoj Dubravi, s novim uređajima i novom tehnologijom. Otisnuta je prva ploča u nakladi od 100.000 primjeraka. U proizvodnji se stalno primjenjuju inovacije. Lipnja 1971. započela je proizvodnja muzičkih kaseta. Uz pojačanu konkurenciju na tržištu ploča i uvoz, "Jugoton" ima više od 50% udjela u prodaji ploča na jugoslavenskom tržištu. Godina 1983. zabilježila je dva rekorda. Pjesma "Đuli" prodana je u više od 900.000 primjeraka tonskih nosača. Proizvedeno je blizu 13 milijuna tonskih nosača (muzičkih kaseta i gramofonskih ploča). Muzička kaseta postaje glavni proizvod. Slijedeći svjetske trendove "Jugoton" je prvi počeo u bivšoj Jugoslaviji počeo snimati na digitalni način u listopadu 1985. Prve snimke su klasične glazbe zagrebačkih komornih sastava. Godine 1992. "Jugoton" mijenja ime u "Hrvatska naklada zvuka i slike" odnosno "Croatia Records", koja 1994. postaje dioničarsko društvo. "Jugoton" je u svojem 45-godišnjem djelovanju bio najveća tvrtka za proizvodnju tonskih nosača u bivšoj Jugoslaviji, pokrivajući trgovački cijelo područje, a dominirala je tehničkom kvalitetom slijedeći svjetske trendove tehnike izrade tonskih nosača. "Jugoton" je dao veliki programski doprinos hrvatskoj kulturi u snimljenom repertoaru ozbiljne glazbe (oko 815 djela od desetog stoljeća do današnjih dana), drame, proze, poezije i dječje literature (64 pisca od renesanse do današnjice) te izvorne narodne glazbe. Literatura: Lipovšćak, Veljko: Fonografija u Hrvatskoj 1927.-1997. Tehnički muzej, Zagreb 1997. 126