ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 400

In memoriam, Arh. vjcsn., god. 42 (1999), str. 399-400 objavljivanje prva tri sveska zapisnika Hrvatskih kraljevinskih konferencija, nastavka Zaključaka Hrvatskoga sabora, dakle, uistinu do završetka svoga radnog vijeka. Međutim, u cijelom tom razdoblju sudjeluje u svim drugim poslovima Odjela za starije arhivsko gradivo, u sređivanju i obradi niza fondova (Rukopisna ostavština E. Laszowskoga, Vlastelinstvo Čabar, Komorska uprava u Hrvatskoj - Zagrebački komorski administratorat) te na izradi regesta za fond Obitelj Draskovic, Vlastelinstvo Trakošćan i dr. Pred kraj svoga rada u Arhivu obrađuje tzv. zbirku akvizicija, najrazličitijeg gradiva svih mogućih provenijencija. Radeći za druge istraživače i suradnike Arhiva, posebno valja istaknuti rad Vesne Sojat na istraživanju gradiva za povijest željeznica u Hrvatskoj, na čijoj objavi radi Bernard Stulli, nasljednik ravnatelja Josipa Matasovića. Ne može se navesti kolikom je broju istraživača i znanstvenih djelatnika omogućila istraživanje i pomogla u pronalaženju uvijek novog i nepoznatog im arhivskog gradiva za objavljivanje njihovih radova. Sudjeluje i u mnogim drugim projektima Arhiva, poput priprema za izložbu "Sava kao plovni put", izradi regesta o gradivu u vezi s pavlinskim samostanom u Lepoglavi, o žrtvama u Dotršćini u vrijeme Drugog svjetskog rata te u nizu drugih. Navest ću samo još jedan primjer koji mije osobno poznat. Najstariji popis Povlastica ili Privilegija Kraljevine spočetka XVI. st. - popis gradiva poznate nam "škrinje povlastica" -jednog mije dana Vesna donijela i samo rekla: "to će vas zanimati, našla sam ga među nekim papirima Laszowskog", pa joj i ovom prilikom na tome srdačno zahvaljujem. Bila joj je povjerena skrb nad glavnim spremištem Arhiva, a dugi je niz godina bila tajnik povjerenstva za stručne arhivističke ispite. Njezin prvi ravnatelj u Arhivu Josip Matasović, koji ju je kao i kasniji ravnatelji izuzetno cijenio, opisao je u jednom službenom dokumentu njenu predanost u radu i danas živim i tako točnim riječima: "Dobro poznaje latinski jezik. Izvještila se u čitanju rukopisa iz XVII. i XVIII. st. Zato se bavi pretežno građom iz starijeg razdoblja. Uspješno obavlja sve arhivističko-stručne poslove. Suradnik je na izdavanju Saborskih zapisnika od 1630-1848, pa je pri tome pokazala sposobnosti i za arhivističko-naučne poslove. Radi samostalno i organizirano... Sve poslove radi pažljivo, savjesno, mirno i dovoljno brzo. Svoje dužnosti shvaća ozbiljno... Vrlo je požrtvovna... Radi s voljom i osjećajem odgovornosti... marljiva i uredna... Druželjubiva... ". Ovo je pisano još 1956. i 1957. godine. U administrativni jezik Matasović je unio svu svoju toplinu i točnost opažanja, pažljivost i ljudskost. Zaista, tako možemo pamtiti poštovanu i dragu Vesnu Šojat. Miljenko Pandžić 400