ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 324

Izvješća, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 289-352 ganima samoupravljanja u arhivskim ustanovama SRH, budući su arhivi trebali uskladiti svoje statute s Amandmanom XV. Ustava. Arhivi šalju Društvu svoje srednjoročne planove razvoja 1971-1975; 1973. u svim podružnicama Društva provodi se živa aktivnost na izradi novih općih akata arhivskih ustanova, usklađenih s ustavnim amandmanima; 1977. arhivi dostavljaju Društvu svoje opaske na "Jedinstvene orijentacione norme rada u arhivima SR Srbije"; 1984. Društvo daje primjedbe na nacrt zakona o arhivskoj građi federacije Skupštini SFRJ. Unapređenje struke odvija se formalnim putevima, pa su članovi Društva predstavnici u društvenim i državnim tijelima zaduženima za arhive, a Društvo aktivno sudjeluje u njihovom radu. Republički sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu traži 1978. od Društva da odredi svog predstavnika za Arhivski savjet Hrvatske. Godine 1980. Društvo sudjeluje u anketi za izradu profila arhivske ustanove RSIZ-a za kulturu, pri čemu su svi arhivi poslali Društvu osnovne podatke o svom radu i ustroju: teritorijalnoj nadležnosti, broju fondova, broju zaposlenih, odjelima, kapacitetima spemišta, broju restauriranih dokumenata i mikrofilmskih snimaka i si. Društvo je 1980. predložilo Odboru za društvene potrebe Sabora SRH, da na dnevni red Vijeća delegata općina i udruženog rada stavi problematiku razvoja arhivske službe u SRH, a 1988. je, u cilju stvaranja organizacijskih preduvjeta za brže i efikasnije reagiranje na sva tekuća i otvorena pitanja iz arhivske djelatnosti, pokrenulo inicijativu za formiranje Aktiva direktora arhivskih ustanova. Konstituirajuća sjednica je održana 21. travnja 1988, a za predsjedavajućeg je izabran Petar Strčić. Moramo napomenuti da Društvo i danas ima svog predstavnika u Hrvatskom arhivskom vijeću. Na skupštini održanoj 17. prosinca 1993. godine Društvo je donijelo "Rezoluciju o položaju arhivske djelatnosti u Republici Hrvatskoj", koja je dostavljena Saboru i Vladi RH, te sredstvima javnog priopćavanja. U Rezoluciji se naglašava potreba osnivanja Arhivske uprave, rješavanja pitanja nedostatka radnog i spremišnog prostora arhiva te sustavne izobrazbe arhivskih djelatnika. Zaštiti i čuvanju arhivskog gradiva Društvo posvećuje veliku pažnju, pa tako 1956. zajedno s JAZU aktivno sudjeluje u rješavanju pitanja organizacije službe restauracije i konzervacije papira i pergamena na području NRH. Društvo predlaže prikupljanje evidencije o gradivu koje treba restaurirati te osniva Koordinacijski odbor za restauraciju i konzervaciju papira i pergamena. Godine 1958. Društvo sudjeluje u akciji popisivanja registraturnog gradiva; 1963. je angažirano na traženju sredstava za opremu laboratorija za restauraciju i konzervaciju arhivskog gradiva; 1965. kod nadležnih insitutucija (RS za kulturu SRH) podržava nastojanje Historijskog arhiva u Zadru da dobije sredstva za adaptaciju zgrade; 1971. delegat Društva sudjeluje na sastanku crkvenih arhivista; 1975. arhivske ustanove Hrvatske i Jugoslavije odgovaraju Društvu na upitnik o sustavu, metodi i organizaciji rada odnosno 324