ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 13

M. Pandžić, Povodom 100. obljetnice izlaženja Viestnika Kr. hrv. slav. dalm. zemaljskog arkiva (1899-1999), Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 9-15 svesci 1. godišta I. god. 1899., niti sadržaju do sada izašlih godišta. Po imenu 'Vjesnik' (njemački: 'Berichte') moglo bi se držati, da "Vjesnik" sadržaje lih izvješća o stanju i razvitku zemaljskoga arkiva. No tomu nije tako. Sadržaj 'Vjesnika' temelji se doduše velikom većinom na materijalu zemaljskoga arkiva, ali se u 'Vjesniku' ne priopćuje samo taj materijal, već i materijal ostalih domaćih i stranih arkiva, u koliko se tiču naše povjesti. Nadalje priopćuje i historijske rasprave. 'Vjesnik'je dakle u istinu historijska smotra, i to jedina, koja izlazi na slavenskom jugu. Kao takova stekao sije već znamenit glas u historijskoj književnosti. U Zagrebu izlazi organ Hrvatskoga Arheološkoga Društva pod naslovom 'Vjesnik Hrv. Arheol. Društva'. Pošto urednik ovoga časopisa nije u stanju ispunjavati ga sadržajem arkeološkim, to iz nužde priopćuje takodjer strogo historijske rasprave. Iz toga nastaje nepodopština, da se vrlo često prigodom citovanja u historijskoj literaturi pomiješaju oba časopisa, a i pretplatnici te strani strukovni zavodi često miješaju oba časopisa. Stoga smo odlučili naslov našega časopisa promijeniti ovako HISTORIJSKA SMOTRA Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zem. arkiva. Godina XII. Molimo visoki naslov, da nam blagoizvoli ovu promjenu dozvoliti." Međutim, Predsjedništvo Zemaljske vlade nije se složilo s tim obrazloženjem, nego zahtijeva da ostane raniji naziv, naglašavajući pritom, da se taj naslov treba zadržati, budući da se radi upravo o službenom glasilu Zemaljskog arkiva. Valja istaknuti daje "Viestnik" u to doba obavio još jednu osnovnu zadaću, a to su mnogobrojne razmjene s arhivima u Europi, ali su stečeni i pretplatnici od Tokija do SAD-a i Danske. Tako već u počecima razmjenu prihvaćaju JAZU, Arheološki muzej u Splitu, Accademia della scienze iz Torina, Academia Royales des Sciences et des Lettres iz Danske, Cincinnati Múzeum Association, Redakcija Českeho časopisu historicekho iz Praga, Uredništvo Vestnika slav. starožitnosti, Bibliothèque de l'Université iz Tokija i dr. Arhiv na taj način počinje dobivati niz novih časopisa, primjerice Atti della Racollta i Memorie Znanstvene akademije iz Torina, Mitteilungen des Instituts fur österreichisches Geschichts Forschungen, Commissiona des échanges internationaux i dr. - dakle, preko 20 časopisa, što povijesnih, što arhivističkih. Kroz dugi niz godina taj se broj neprestano povećavao. Časopis je tiskan u 500 primjeraka, dotacija Zemaljske vlade iznosila je 600 forinti, a sačuvani su i pedantno vođeni obračuni isplate autorskih honorara, primjerice Vjekoslavu Klaiću, Luki Jeliću, Ferdi Šišiću i drugima. 13