ARHIVSKI VJESNIK 41. (ZAGREB, 1998.)

Strana - 232

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn, god. 4] (1998), str. 195-268 Članak J. Van Albade, "Pamćenje svijeta" - Izvješće o uništenom i oštećenom arhivskom gradivu ("Memory of the World"- Report on Destroyed and Damaged Archives) izvješće je nastalo za potrebe UNESCO-vog projekta začetog 1993. god. -"Pamćenje svijeta" - okrenutog spašavanju sveukupne svjetske dokumentarne baštine i njezine promocije i demokratizacije, a čemu je MAV dao svoj doprinos prikupljanjem podataka o stradavanju arhivskog gradiva od 1900. do 1994. god., bilo zbog vanjskih bilo zbog unutarnjih uzroka. Svim članicama A kategorije, a i drugim zemljama za koje se znalo da su pretrpjele gubitke, otposlan je upitnik, prikazan u prilogu, i sveukupno je obrađeno 6250 arhivskih ustanova u 105 zemalja. Najveći dio ustanova prijavio je gubitke, a od toga najveći dio gubitaka odnosi se na azijske i europske zemlje. Na temelju odgovora izrađena su dva, također priložena, popisa popis arhiva pojedinih zemalja u kojima je gradivo stradavalo, te popis arhiva i drugih ustanova koje čuvaju arhivsko gradivo, s primjerima fondova koji su pretrpjeli stradavanja i gubitke te postotke gubitaka navedenih fondova. Tako su tu uključeni i arhivi Hrvatske. Članak sadrži i podatke o odazivu ispitanika, s obzirom na složenu strukturu upitnika, te sadrži pregled uzroka stradavanja i pregled provođenih i mogućih preventivnih mjera zaštite, s relevantnim statističkim tablicama. Slijede članci koji prikazuju ugroženost ili stradavanje arhivskog gradiva pojedinih zemalja i ustanova: Kine — gdje je veliki dio gradiva arhivistički neobrađen, dijelom čuvan u lošim fizičkim uvjetima, s neadekvatno obavljenim restauratorskim zahvatima, a ogromne se količine gradiva nalaze u privatnim rukama; Španjolske - s kratkim povijesnim pregledom stradavanja arhivskog gradiva, zatim pregledom zakonodavstva na nacionalnoj razini. Posebno se to odnosi na izlučivanje, mjere za sprečavanje nesreća, te projekte rekonstitucije obavijesti iz gradiva uništenog prije svega za vrijeme Španjolskog građanskog rata i starih upravnih arhiva stradalih u požarima; Perua - s povijesnim prikazom stradavanja gradiva iz administrativno-političkih razloga, požara ili oružanih sukoba; Irske - o stradanju PROI-a {Public Record Office oflreland) u Dublinu 1922., kada je u sukobu snaga privremene irske vlade i unionista, uslijed eksplozije radionice municije smještene u spremištu arhiva, stradao veći dio čuvanog gradiva, te je uslijedio dug proces oživljavanja rada te ustanove, s prikupljanjem novog gradiva i kopija uništenog; Poljske - gdje su se najveća stradanja zbila u razdoblju 1939-1945. i gdje su stradali, zbog neuspješnih evakuacija, neprijateljstava, planirane politike okupacijskih snaga i podmetnutih požara, arhivi širom Poljske, a pogotovo u Varšavi u kojoj su tri središnja arhiva u potpunosti uništena. Arhivski fond Poljske obnavljan je nakon II. svjetskog rata u okolnostima nacionalizacije, akvizicijama od javnih, komunalnih i gospodarskih ustanova i obitelji, povratom otetog gradiva, posebice iz SSSR-a, i registriranjem i kopiranjem dokumenata koji se odnose na Poljsku, a nalaze se u arhivima drugih zemalja; Galicije - s povijesnim pregledom višekratnih stradavanja arhiva Real Audi232