ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 96

T. Thomassen, A Small Country in the World of Archival Education: the Dutch Case, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 95-104 rabeći svoj monopol u određenom području znanja, zajednički nastoje steći i zadržati određenu poziciju moći, kako bi kontrolirali vrijednost svoje struke, U procesu profesionalizacije, glavno sredstvo kojim se održava vrijednost struke je arhivsko obrazovanje. Njime se povećava kompetentnost stručnjaka i jača pozicija struke u cjelini. Dobru povijesnu ilustraciju procesa profesionalizacije pruža arhivsko obrazovanja u Nizozemskoj. U Nizozemskoj je 1802. godine osnovana javna arhivska služba, 1892. utemeljeno je Udruženje nizozemskih arhivista, 1898. tiskan je znameniti priručnik Mullera, Feitha i Fruina, 1918. objavljen je prvi nizozemski arhivski zakon, a 1919. nizozemska vlada utemeljila je arhivsku školu, pa je od tada svatko tko je želio ući u struku morao završiti neki od programa škole i položiti arhivski ispit. Struka je kontrolirala školu čija je najvažnija zadaća bila obuka viših arhivista. Glavni udžbenik bila je knjiga Mullera, Feitha i Fruina, što je uzrokovalo da su nizozemski arhivisti dugo bili poznatiji po svojoj pragmatičnosti i zanatstvu nego akademskim raspravama. Nakon II. svjetskog rata, brz napredak informacijske znanosti i tehnologija komunikacije utjecao je u cijelom svijetu na temelje arhivske struke. Redefiniran je svaki dio profesije, a ujedno i struktura i kontekst arhivskog obrazovanja. Potreba za promjenama je očevidna, no mogućnosti i želje njena zadovoljenja se razlikuju od zemlje do zemlje, ovisno o profesionalnoj fleksibilnosti. Nizozemska arhivska škola je doživjela potpunu metamorfozu. Sustav obrazovanja, utemeljen početkom stoljeća, sve je manje učinkovito zadovoljavao potrebe struke. Stara organizacija struke, oblikovana da predstavlja samo javne arhive, više nema dominantni utjecaj. Usvojen je novi obrazovni program, usmjereniji na teorijska pitanja struke. Prošle je godine škola privatizirana, obrazovni program je u potpunosti izmijenjen, njegov temelj čini arhivistika, a informacijske znanosti, povijest i pomoćne povijesne znanosti su sastavni dio studija. Time je obrazovni program proširen, olakšani su uvjeti rada za studente i profesore te povećana mogućnost zapošljavanja diplomanata. Sažetak izradila Živana Heđbeli Differences between types of archival education in the world In 1992 ICA's Section on Archival Education published its directory of archive schools and programs for archival education. In its updated form, this directory lists about 200 schools and programs from all over the world with their adresses and with short outlines of their curricula. The differences are remarkable. All schools seem to be different, in terms of educational level, entrance requirements, the contents and 96