ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 71

Z. Baričević, Školovanje i stručno usavršavanje fotografa za rad u arhivskoj službi, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 71-76 Zvonimir Baričević Hrvatskog državni arhiv Marulićev trg 21 ZAGREB ŠKOLOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE FOTOGRAFA ZA RAD U ARHIVSKOJ SLUŽBI UDK 374.7:778]:930.25(497.5) Pregledni članak U ovom članku dan je pregled razvoja mikrografije u hrvatskoj arhivskoj službi s osvrtom na današnje potrebe zaštitnog i sigurnosnog snimanja arhivskoga gradiva. Također su prikazani i uspoređeni programi za obrazovanje fotografa u Hrvatskoj te predložene mjere za poboljšanje stanja na planu školovanja i stručnog usavršavanja fotografa za rad u arhivskoj službi. Primjena fotografije i njezinih izvedenica - mikrografije i reprografije, u arhivskoj djelatnosti datira od vremena izuma fotografije 1839. godine. Engleski optičar John Benjamin Dancer već 1853. godine izradio je snimak teksta u mjerilu 1:160, čija je duljina stranice nakon snimanja iznosila oko 3 mm. Daljnjim razvitkom fotooptike, fotomehanike i fotokemije te uvođenjem standarda u snimanju i obradi snimljenog materijala, razvila se mikrografija kao još uvijek najpouzdanija metoda zaštitnog snimanja arhivskoga gradiva. Osim mikrografskim snimcima konvencionalnoga arhivskog gradiva današnji arhivi obiluju i fotografijama, kao slikovnim dokumentom vremena u kojem su nastale, a sve su veće potrebe i za reprografskim snimcima arhivalija vanstandardnih dimenzija što zahtijeva dobro opremljene i stručno ekipirane fotolaboratorije. Hrvatska arhivska -služba započela je s praktičnom primjenom fotografije početkom ovoga stoljeća iz kojeg razdoblja je sačuvano 438 negativa na staklu na kojima je snimljeno arhivsko gradivo koje je bilo predstavljeno na stalnoj izložbi 71