ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 66
T. Mušnjak, Školovanje stručnjaka na području konzerviranja i restauriranja pisane baštine, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 63-69 kom zavodu za zaštitu spomenika kulture, no nažalost od 1982. godine ta mogućnost više ne postoji. Trenutačno samo preparatori (SSS) mogu polagati ispit pri Hrvatskom muzejskom vijeću. Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva angažirao se oko toga da novi Zakon o arhivima omogući konzervatorima i preparatorima polaganje stručnog ispita pri Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci. Novim je Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine to konačno omogućeno. 3 Praksa je, naime, pokazala, daje u situaciji kada nema odgovarajućeg školovanja, stručni ispit jedino moguće rješenje za stjecanje zvanja. Stručno se usavršavanje odvija kroz praktičan rad, posjete i praksu u restauratorskim laboratorijima u Hrvatskoj 4 i inozemstvu te praćenjem stručne literature, najvećim dijelom na stranim jezicima. Stoga se od ljudi koji se natječu za posao konzervatora zahtijeva još i aktivno poznavanje barem jednog svjetskog jezika. Za preparatore i knjigoveže to nije uvjet, pa ako se uzme u obzir da od ukupno 15 djelatnika u restauratorskoj službi u hrvatskim arhivima njih 11 ima srednjoškolsko obrazovanje, onda je jasno značenje stručnog ispita. To je prigoda da se nešto pročita i nauči. Od spomenutog broja djelatnika njih sedam nema položen stručni ispit i to 2 konzervatora te 5 knjigoveža, koji dijelom obavljaju i jednostavnije restauratorske poslove. Treba još spomenuti da i stručni ispit koji se nekada polagao pri Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, kao i ovaj sadašnji pri Hrvatskom muzejskom vijeću, nisu osposobljavali konzervatore za sve poslove koje oni trebaju obavljati, dok su preparatori osposobljavani samo za praktičan rad te jednu nižu razinu teoretskog poznavanja materijala i tehnika prilagođenu stupnju njihove naobrazbe. Od četvero konzervatora koji rade u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva, dva su po osnovnoj edukaciji kemičari, jedan je biolog (jedan od njih nema stručni ispit). Četvrti konzervator je akademski slikar, odnedavno radi u Restauratorskoj radionici Povijesnog arhiva u Splitu, nema 3 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997, str. 3410): Čl. 61. Stručne arhivske poslove obavlja stručno osoblje u zvanjima: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik, kao i njima odgovarajuće osoblje u konzervatorskoj i restauratorskoj struci, reprografiji i mikrografiji, te zaštiti audiovizualnog i filmskog arhivskog gradiva. Cl. 64. Za stručno osoblje drugih struka i zvanja zaposleno u arhivu na zaštiti arhivskog gradiva, u pogledu polaganja stručnih ispita primjenjuju se propisi kojima je uređeno polaganje stručnih ispita u njihovim strukama. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, takvo osoblje polaže posebni dio arhivističkoga stručnog ispita pred povjerenstvom za arhivske stručne ispite. 4 Postoje samo dva restauratorska laboratorija u Hrvatskoj u kojima se može stručno usavršavati. Uz Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva, tu je još samo Odjel za zaštitu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 66
