ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 285

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 283-331 hrvatski jezik Nevena Jovanovića. Trinaest članaka o povijesnom razvitku pravne znanosti i pravne izobrazbe u nas te posebice o povijesti Pravnog fakulteta od njegovih početaka do potkraj sedamdesetih godina ovoga stoljeća okosnica su ovoga sveska. Osim novoga rada Dalibora Čepula (Razvoj pravne izobrazbe i pravne znanosti u Hrvatskoj do 1776. godine i Pravni fakultet u Zagrebu od osnivanja 1776. do 1918. godine), svi su ostali tekstovi pretisci ranije objavljenih članaka izašlih iz pera starijih hrvatskih povjesničara i pravnika (V. Bayer, V. Klaić, M. Kostrenčić, M. Maurović, E. Pusić, H. Sirotković, J. Šidak, S. Štampar, N. Tintić, I. Vrančić). Pomalo neuobičajen problem - odbijanje obitelji Milana Bosanca da odobri reprint njegovih dvaju članaka u ovoj knjizi - urednik jednostavno registrira, na taj način istovremeno informirajući čitatelja o zamišljenoj koncepciji knjige i upućujući na mjesto prvobitnog izdanja. Kao prilozi svesku objavljeni su popisi profesora Pravnog fakulteta - rektora i prorektora Sveučilišta u Zagrebu (1776-1991), dekana i prodekana Pravnog fakulteta (1776-1997) te popis diplomiranih studenata (1927-1995). Slijedi popis magistara i naslova magistarskih radova po tematskim cjelinama (krivičnopravne/kaznenopravne znanosti, privredno/trgovačko pravo, međunarodno pravo, upravnopravne znanosti i dr.) i godinama unutar njih (1961-1995) te, kronološkim i abecednim redom, popis doktoranata Pravnog fakulteta koji su doktorirali temeljem rigoroza ( 18771952) i temeljem disertacije (1950-1995), uz korisne naslove disertacija. Prvi svezak druge knjige (Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta) sastoji se od dvije cjeline. Prva (Katedre Fakulteta) obrađuje povijest utemeljenja pojedinih katedri Pravnog fakulteta i njihov daljnji razvitak odnosno razvitak različitih grana naše pravne znanosti po uzoru na zemlje s razvijenijim pravnim sustavima. Među 17 članaka, koji su svojevrsna sinteza povijesti fakultetskih katedri, s naglaskom na proučavanju katedre hrvatske pravne povijesti, neki su pretisci ranijih radova (D. Čepulo, Z. Herkov, M Kostrenčić, H. Sirotković), neki izmijenjeni i dopunjeni ranije objavljeni članci (Magdalena Apostolova Maršavelski, B. Bakotić, D. Čepulo, J. Metelko, Z. Stipković), a neki sasvim novi, pripremljeni za ovo izdanje (Mira Alinčić, H. Arbutina, J. Barbić, D. Čepulo, Neda Engelsfeld, Jasna Garašić, Nella Lonza). Cjelina o najstarijoj i najvećoj središnjoj pravnoj biblioteci u Hrvatskoj (Biblioteka Fakulteta) sastoji se od 12 članaka koji problematiziraju povijest Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u koju su se knjižnice Kraljevske pravoslovne akademije uklopile 1874. (F. Fancev, M. Rojnić, Eva Verona), pravnih knjižnica i knjižnih zbirki u Zagrebu općenito (B. Tomečak) te knjižnice/biblioteke Pravoslovnog i državoslovnog, kasnije Pravnog fakulteta (Z. Gašparović, V. Ibler, B. Tomečak). Svi članci, izuzev tri B. Tomečaka, pretisci su ranijih radova. Prilozi ovoj cjelini posebice su zanimljivi. Objavljenje pretisak Naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 17. kolovoza 1906. br. II 78/1. o ustrojstvu Pravoslovnoga i državoslovnoga seminara u kr. sveučilištu Franje Josipa I. u 285