ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 281

Izvješća, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 247-282 ZNANSTVENI SKUP O EUZEBIJU FERMENDŽINU Našice, 19. do 20. rujna 1997. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Franjevački samostan Našice, Poglavarstvo grada Našice i Ogranak Matice hrvatske Našice organizirali su 19. i 20. rujna 1997. godine znanstveni skup "Život i djelo Euzebija Fermendžina". Zavičajni muzej Našice i Franjevački samostan Našice tom su prigodom u Pejačevićevu dvorcu priredili izložbu "Euzebije Fermendžin od Vinge do Našica". Na znanstvenom je skupu znanstvenim i stručnim saopćenjima sudjelo­vao 21 predavač. Predavači su u izlaganjima obuhvatili, sagledali i opisali Euzebija Fermendžina kao istaknutoga člana Kapistranske franjevačke provincije (danas Hrvatska provincija Svetih Ćirila i Metoda), glasovitoga upravnika i uglednoga člana Franjevačkoga reda, velikoga povjesnika i poznavaoca prilika među južnoslaven­skim narodima i veoma zaslužnog autora mnogih objavljenih povijesnih izvora za opću povjesnicu tih slavenskih naroda, posebice hrvatskoga naroda u Bosni i domo­vini Hrvatskoj. Među temama obrađenim na znanstvenom skupu, budući da je tematika bila veoma opširna i raznovrsna, u ovom prikazu ističemo: Katolička crkva u Banskoj Hrvatskoj od Austrijskog konkordata do prvog Katoličkog kongresa u Zagrebu 1900. godine (V. Kapitanović); Slavonija pod nagodbenim sustavom 1868-1918. (F. Potre­bica); Pastirski pohodi biskupa J.J. Strossmayera u Đakovačkoj i Srijemskoj bisku­piji (P. Aračić); Vinga - rodni kraj Euzebija Fermendžina (M. Tjinkul); Fermendži­nov životni put (I. Damiš); Našice u vrijeme Kršnjavoga i Fermendžina (J. Waller); Fermendžinova uloga u vodstvu Franjevačkoga reda za boravka u Rimu (F. E. Hoško); Fermendžinovi izvori u heterodoksnom kršćanstvu na hrvatskim prostorima (F. Sanjek); Bosna Srebrena između dvaju Fermendžinovih kanonskih pohoda (M. Karamatić); E. Fermendžin i Podunavlje (A. Sekulić); E. Fermendžin i "Annales minorum" Luke Waddinga (B. Pandžić); Fermendžinovi objavljeni povijesni izvori, posebice izvori za hrvatsku povijest (J. Barbarie); "Acta Croatiae" (V. Frkin); Fermendžinovi listovi o Rafaelu Levakoviću (N. Kekić); Fermendžinovi izvori za povijest 17. i 18. stoljeća Đakovačke ili Bosanske i Srijemske biskupije (A. Šuljak); Fermendžinovi prilozi o diplomatskim nastojanjima Aleksandra Komulovića među Slavenima krajem 16. stoljeća (I. Balta) itd. Tko je bio Euzebije Fermendžin? U svijetu se zvao Martin, a u Franjevačkom redu dobio je ime Euzebije. Rođenje 20. rujna 1845. u Vingi (tada Mađarska, danas Rumunjska). U Franjevački red ušao je 1862. Završio je filozofiju i teologiju. Na Bečkom sveučilištu upotpunjuje studij. U Iloku, na Učilištu Kapistranske provincije za filozofiju, predaje filozofske predmete. Položivši ispit iz biblijskih znanosti, postao je lektor odnosno profesor teologije. Poglavar je više samostana u Kapistran­281

Next

/
Thumbnails
Contents