ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 279

Izvješća, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 247-282 jencije, neće imati mogućnosti u skorije vrijeme poduzimati bilo kakve zaštitne radove na Zbirci, pa bi bilo uputno s hrvatske strane razmotriti mogućnost konzerviranja i restauriranja ovih dragocjenih dokaza hrvatske pismenosti. Svrha i tijek snimanja Već dugi niz godina o zbirci skrbi gospođa Svetlana Olegovna-Vjalova, viša znanstvena suradnica Ruske nacionalne biblioteke u Sankt Peterburgu, koja je na temelju provedenih istraživanja priredila za tisak Album glagoljskih odlomaka Berčićeve zbirke RNB u Sankt Peterburgu, čiji će nakladnici biti HAZU i Ruska nacionalna biblioteka. Hrvatski državni arhiv, posebice njegov ravnatelj dr. sc. Josip Kolanović, prepoznavši u tom događaju od velike važnosti za filologiju, etnografiju i povijest mogućnost za barem posredan povrat iznimnog blaga hrvatske kulture u domovinu, prihvatio je obvezu izrade faksimila. U tu su svrhu u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu od 19. do 29. studenoga radili akademik Anica Nazor, ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu i Zvonimir Baričević, voditelj Središnjeg laboratorija za fotografiju, mikrografiju i reprografiju HDA, koji je snimio glagoljske fragmente iz Berčićeve zbirke. Snimanje fragmenata obavljeno je s pomoću opreme koja je za tu prigodu dopremljena iz Hrvatske. Snimalo se u vrlo otežanim uvjetima u samom Odjelu rukopisnog gradiva RNB, ali uz svesrdnu pomoć gospođe Svetlane O. Vjalove i gospodina Pavela A. Medvedeva. Za snimanje je korištena sljedeća oprema i foto materijal: - fotoaparat MAMIYA - RB 67, - objektiv MAMIYA K/L žarišne duljine 90 mm i svjetlosne jačine 1:3,5, - reprostol KAISER RS 1 - 5510, - rasvjeta KAISER 5004 s fluorescentnim lampama 4 x 36 W i temperaturom boje od 5400 K, - monokromatski film KODAK T- MAX

400 CN- 120, - negativ film u boji KODAK VERICOLOR HC 100- 120, - dijapozitiv film u boji KODAK EKTACHROM 64 - 120. Ulomci su snimani tako, da je svaki popunio kadar filma veličine 6x7 cm, što znači da su snimani u različitom mjerilu. Ovakav način snimanja primijenjen je zbog postizanja što veće kvalitete svakog snimka, a i zato što je snimljeni materijal namijenjen publiciranju. Najveći dio snimaka napravljen je kroz staklo koje je bilo potrebno koristiti radi izravnavanja predložaka. Zbog toga što su ulomci nalijepljeni i po rubu uvezani u 279