ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 243

I. Šustić, Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 225-246 3. Područje općine Sisak Promjene u političkom sustavu 1955. godine pratila je nova teritorij alno-upravna podjela Hrvatske. U skladu s ciljevima komunalnog sustava osnovane su teritorijalno veće jedinice lokalne samouprave s materijalnim mogućnostima realizacije zamišljenih komuna. Analogno tome dolazi do smanjenja broja općina. Umjesto dotadašnjih 39 općina na prostoru pet kotara bivšeg banijskog okruga, na području novog kotara Sisak formirano je 14 općina, od toga na teritoriju starog kotara Sisak njih šest.

65 One su bile neujednačene po površini i broju stanovnika, a također i po gospodarskoj osnovi, strukturi privrede i nacionalnom dohotku. U praksi su manje općine nailazile na velike teškoće, jer zbog svoje materijalne situacije nisu mogle funkcionirati ni u novim uvjetima. Već 1956. godine NO kotara Sisak predlaže ukidanje takvih općina. Po novom zakonu o izmjeni područja općina u NR Hrvatskoj prestaje s radom općina Gušće, a njezin teritorij je najvećim dijelom pripojen općini Sunja.

66 Općina Žažina, za koju je NO kotara predlagao da se spoji s općinom Lekenik, a Izvršno vijeće Sabora NR Hrvatske to nije prihvatilo, ukinuta je 1960. godine i njezino područje potpalo je pod općinu Sisak.

67 Krajem iste godine prestaju s radom i općine Lekenik i Martinska Ves.

68 Od 1962. godine, kada je ukidanjem općine Sunja njezin teritorij pripojen općini Sisak, područje ove jedinice lokalne samouprave ostaje nepromijenjeno daljnjih 30 godina.

69 Na površini od 1063 km živjelo je te godine oko 70 000 stanovnika u 108 naselja s gradom Siskom kao izrazitim industrijskim, kulturnim, zdravstvenim i političko-upravnim središtem.

70 4. Zajednice lokalne samouprave Kada je 1955. godine došlo do povećanja teritorija općina i time razdvajanja područja najnižih organa vlasti od realnih lokalnih zajednica, uvedeni su novi oblici organiziranja stanovništva - organi lokalne samouprave. To su u početku bili mjesni odbori i stambene zajednice, a kasnije mjesne zajednice.

71 Po svojoj nadležnosti oni nisu organi vlasti i ne donose propise, a niti imaju izvršne i upravne organe. Najbolje bi ih se moglo definirati kao pomoćne političke organe općine preko kojih se deklarativno omogućava sudjelovanje glasača u obavljanju poslova od šireg značaja, 65 Na području bivšeg kotara Sisak osnovane su sljedeće općine: Gušće, Lekenik, Martinska Ves, Sisak, Sunja i Žažina; Zakon o području kotara i općina u NRHrvatskoj, Narodne novine, br. 36/55. 66 Narodne novine, br. 36/57. 67 Zakon o izmjeni područja općina i kotara u NR Hrvatskoj, Narodne novine, br. 4/60. 68 Isto, br. 53/60. 69 Isto, br. 39/62. 70 Almanah "Sisak 69", "Jedinstvo" Sisak, str. 6. 71 Zdravko Tomac, Primame lokalne zajednice. Časopis za suvremenu povijest, III/77, 86. 243