ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 231

I. Šustić, Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 225-246 prosvjetne i kulturne politike svoje teritorijalne zajednice. Posebno je naglašena mogućnost da upravljaju prihodima ostvarenima od doprinosa privrednih organizacija. Provedba samoupravnog principa u upravljanju rezultatima poslovanja gospodarstva zahtijevala je institucionalno rješenje, koje je nađeno u dvodomnosti narodnih odbora odnosno uvođenju vijeća proizvođača kao dijela plenuma koji o pitanjima od interesa za radni dio stanovništva može raspravljati samostalno. Drugi dom čini kotarsko vijeće. Ova dvodomna struktura propisana je za kotarske narodne odbore, dok općinski imaju i nadalje jedinstveni plenum. Narodni odbori, imali oni dvodomni sastav ili ne, stekli su po zakonu ulogu političkog centra vlasti, koju su do tada imali njihovi izvršni odbori. Ove tendencije promicanja važnosti takvih oblika odlučivanja u kojima bi glasači trebali imati utjecaj, vidljive su i u ukidanju izvršnih odbora kao uskih tijela u kojima je koncentrirana izvršna vlast, te u uvođenju savjeta, novih oblika upravljanja društvenim poslovima pod većim utjecajem građana. Ukinuta su također i povjereništva, a upravna funkcija povjerena je administrativnom aparatu koji radi pod kontrolom resornih savjeta. Osnivanjem raznih komisija, savjeta i komisija građana, zborova birača i referenduma trebali su biti „ostvareni i drugi vidovi neposrednog utjecaja radnog dijela stanovništva i građanstva na vršenje vlasti lokalne zajednice. Sve ove promjene koje su uslijedile donošenjem novih zakona utvrđene su Ustavnim zakonom iz 1953. godine u kojem se naglašava samostalnost narodnih odbora da statutima propišu svoju organizaciju i poslovanje. Člankom 4. Ustavni zakon je proglasio nove principe društveno-ekonomskih odnosa i političkog ustrojstva.

20 Ovim su izvršene promjene koje su otvorile pitanja daljnjeg spuštanja razine odluka na organe osnovnih teritorijano-upravnih jedinica, općina, što će onda dovesti do izrade koncepcije novog komunalnog uređenja, čija je zakonska realizacija uslijedila 1955. godine. 3. Unutarnje ustrojstvo a) Kotarski narodni odbor Sisak Propisi o unutarnjoj organizaciji i ustrojstvu narodnih odbora koji su doneseni u ratnim godinama, u prvim mjesecima nove države nisu se mijenjali. Plenum kotarskog NO-a imao je samo 17 članova, što je bilo primjerenije ratnim uvijetima djelovanja, a sastajao se jednom mjesečno. Njegov Izvršni odbor sačinjavali su predsjednik narodnog odbora, tajnik i pročelnici odjela, a zasjedao je tri puta Ustavni zakon NR Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti, Narodne novine, br. 9/53. 231