ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 172

D. Pilipović, Čišćenje arhivskog gradiva kemijskim metodama, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 171-178 Fizikalno-kemijski uzroci oštećenja su vlaga, toplina, sunčano svjetlo i zrak onečišćen prašinom i raznim štetnim plinovima. Promjena temperature u zatvorenom prostoru dovodi do promjene relativne vlažnosti zraka. Pretjerano vlažan zrak uzrokuje razlijevanje tinte, bubrenje ljepila u papiru te ljepila u uvezima. Kao posljedica toga razvijaju se plijesni i sljepljuju listovi. Sunčano svjetlo štetno je i kao direktno i kao difuzno i u slučaju da prodire kroz oblake. Razlika je samo u brzini izazvanih reakcija, koje se najbrže odvijaju na direktnom svjetlu. Posebno je štetno za papir koji sadrži drvenjaču. Biološki uzroci oštećenja su bakterije, plijesni, glodavci i insekti. Najopasnije su one bakterije, plijesni i insekti koji za hranu koriste materijale od kojih je načinjeno gradivo. To su celuloza, ljepilo iz papira i uveza (želatina, škrob, kazein, tutkalo) ili koža. Takva oštećenja su nepovratna. Glodavci produktima metabolizma oštećuju papir, nagrizaju ga i od njega prave gnijezda. Biološki uzročnici oštećenja za svoj razvoj trebaju i odgovarajuću vlagu i temperaturu. Zbog toga je održavanje relativne vlažnosti zraka i temperature u optimalnim granicama najbolja preventivna zaštita. Mehanički uzroci oštećenja uzrokovani su nepažljivim rukovanjem gradivom, smještajem u neodgovarajuće kutije i presavijanjem dokumenata velikog formata. Oštećenja gradiva očituju se u vidu pogoršanja kvalitete papira, promjeni boje, te u pojavi različitih vrsta onečišćenja u obliku mrlja. Najčešće mrlje na papiru su od prašine, svjetla, vlage (vode), plijesni, glodavaca, ljepila, voska, selotejpa, rđe i tzv. foxing

1

. Često su prisutne i mrlje od biljaka, a između listova mogu se naći i razni uginuli insekti, zrna žitarica, prašak za sušenje tinte i mrlje od prstiju. Rjeđe se nalaze mrlje od raznih masnoća, ulja, krvi, kemikalija, boja i ostataka hrane. Najčešće su prisutne mrlje od prašine, vode, blata, svjetla, voska, plijesni, rđe i ljepila. ČIŠĆENJE ARHIVSKIH DOKUMENATA I KNJIGA Tijekom restauriranja mrlje se mogu ublažiti, ali najčešće ne i sasvim ukloniti. Najbolji rezultati postižu se čišćenjem svježih mrlja. Čišćenjem mrlja i drugih nečistoća poboljšava se čitljivost teksta, odstranjuju se štetne tvari iz papira i tako se produžuje njegova trajnost. Može se obavljati mehanički (suho čišćenje) ili raznim kemijskim metodama (mokro čišćenje). Suho čišćenje Postupak suhog čišćenja arhivskog gradiva podrazumijeva mehaničko uklanjanje nečistoća i obvezno prethodi mokrom postupku. Obavlja se mekom gumicom Stručni naziv za sitne točkaste mrlje različitoga porijekla žute do smeđe boje. 172