ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 132
M. Kukuljica, Nove europske inicijative u filmskoj arhivskoj pravnoj praksi, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 119-138 Pri davanju na korištenje filmskih kopija iz svojih zbirki za javno prikazivanje, arhivi će paziti da ta prikazivanja budu unutar okvira kulturnog ili obrazovnog programa. Niti jedno prikazivanje neće se sukobljavati s komercijalnim korištenjem određenog filma. Projekcije će se održavati u prostoru koji je u sklopu ili pod kontrolom filmskog arhiva. Svako prikazivanje filma bit će nekomercijalno, a eventualno ostvarena financijska sredstva po umanjenim cijenama ulaznica koristit će se u svrhu zaštite ili restauracije filmova. Pravo prikazivanja filma iz vlastite zbirke, što će ga dobiti određeni filmski arhiv, proširit će se kao zajedničko pravo (common rights) na udrugu arhiva (pool) koji su već dobili status i to putem bilateralnih sporazuma. 5 Filmski arhivisti neće ni na koji način sudjelovati u transakcijama glede prikazivanja ili nabavke filmskog gradiva koje bi na bilo koji način dovele u pitanje prava drugih ili pak ugled njihovog ili drugih filmskih arhiva. U poglavlju Prava kolega (Rights of Colleagues) arhivisti vjeruju, i u skladu s tim djeluju, u slobodno razmjenjivanje znanja i iskustava, au svrhu pomoći i podrške drugima te razvitka arhivskog ideala o čuvanju i zaštiti arhivskog gradiva. Djelovat će u duhu suradnje, a ne natjecanja s kolegama arhivistima u vlastitim, ali i u srodnim institucijama. Arhivisti neće sudjelovati u davanju pogrešnih informacija, kao ni onemogućiti pristup do informacija koje se odnose na njihovu zbirku ili područje istraživanja, osim u slučaju kad je u pitanju treća osoba ili strana. Suradnja između arhiva i arhivista odnosi se na filmsko gradivo, na način katalogiziranja, stvaranje filmografskih podataka, pripomoć u donošenju odluka o zaštiti i restauraciji filmskog gradiva itd. Uporaba tuđih filmskih materijala bez prethodno dobivenog odobrenja ili korištenje bez navođenja rezultata istraživanja i arhivskog stručnog rada, predstavljaju ozbiljno kršenje profesionalnih standarda. U poglavlju Osobno ponašanje (Personal Behaviour) utvrđuje se da filmski arhivisti neće ni na koji način djelovati protiv interesa svoje institucije ili sudjelovati 5 Ideja o klasifikaciji arhivskih institucija ili pak čvršće povezivanje filmskih arhiva bilateralnim sporazumima, na određeni je način u skladu s prijedlogom gospodina Dreiera, direktora velike američke kompanije Hollywood Clasics sa sjedištem u Londonu, koja ima sva prava za prikazivanje američkog klasičnog filma u Europi. Na sastanku u Lisabonu gospodin Dreier je iznio prihvatljiv prijedlog, da Međunarodno i Europsko udruženje filmskih arhiva izrade klasifikaciju filmskih arhiva i to onih koji u cijelosti izvršavaju svoje temeljne zadatke na zaštiti i restauraciji filmskog gradiva. Tek tada se može dogovoriti posebni sporazum i davanje prava po bitno drugačijim cijenama i uvjetima. 132
