ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 82
Z. Lakić, Mogućnosti primjene međunarodnog standardnog bibliografskog opisa neknjižne građe pri obradi zbirke plakata i letaka u arhivu, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 75-89 pomoću odgovarajućih predmetnih oznaka. Dok u knjižnici dokumentacijska vrijednost tiskanog gradiva ne ovisi o mjestu gdje je klasificirano, u arhivu naprotiv, tiskano gradivo, kao ni spisi, ne bi smjelo izgubiti svoju vezu s fondom s kojim je preuzeto ili ako je preuzeto kao zasebna zbirka, taj bi karakter trebalo i sačuvati. Pri tome, kao ni za druge oblike nekonvencionalnog ili specijalnog arhivskog gradiva, nije bitno na kojem se mjestu ono u spremištu fizički čuva, već je bitno da u obavijesnom pomagalu i u ostalim evidencijama ta veza ostane očigledna. Ako je tiskano gradivo primljeno u arhiv kao arhivsko, pri izradi obavijesnih pomagala može se koristiti knjižnička metodologija samo onda ako je sa stajališta arhiva procijenjeno da je dokumentacijska vrijednost navedenog gradiva takva, da opravdava izradu analitičkog inventara, tj. obradu svakog primjerka zasebno, ali se i u tom slučaju pri signiranju mora označiti pripadnost opisanog gradiva fondu ili zbirci. Uporište za moguću primjenu knjižničke metodologije pri izradi analitičkog inventara ili analitičke kartoteke za zbirke stampata (u ovom slučaju plakata i letaka) u arhivima, može se naći i u već općeprihvaćenoj stručnoj arhivističkoj literaturi. Tako je npr. Krešimir Németh preporučio da se arhivisti pri obradi tiskanog gradiva posluže priručnicima knjižničara "koji ovu temu imaju dobro razrađenu". 25 1 Schellenberg je govorio o mogućoj međusobnoj razmjeni metoda rada između arhivista i knjižničara, pa je savjetovao da: "metode za katalogiziranje i indiciranje mogu se primijeniti s malim izmjenama na određene vrste materijala, sastavljenih iz pojedinačnih jedinica, kao što su zemljopisne i pomorske karte, filmovi, slike i tonske vrpce. One se mogu primijeniti i na pojedine vrste pisane grade, kao što su povelje, pojedinačni spisi, dosjei i svesci (protokoli)." 26 Knjižničarstvo ima razrađen međunarodni standardizirani sustav obrade gradiva prilagođen strojnoj obradi, pa se njegovom primjenom znatno ubrzava ne samo proces obrade gradiva, već još više i proces izrade svih vrsta obavijesnih pomagala, pretraživanja podataka, kao i proces razmjene obavijesti s drugim ustanovama. Jednom sačinjen, kompjutorski zapis omogućava umnožavanje kataložnih/kartotečnih listića u željenom broju primjeraka i njihovo slaganje po svim elementima opisa: stručnoj klasifikacijskoj oznaci za potrebe stručnog kataloga, tematskim odrednicama za potrebe predmetnog kataloga, autorskim (individualnim ili korporativnim) odrednicama za potrebe abecednog kataloga, kao i za anonimne autore po naslovnoj odrednici, po arhivskim signaturama, po kronološkim odrednicama i si. Po svim navedenim osnovama podaci se mogu i strojno pretraživati te po potrebi 25 NÉMETH, K. Sređivanje i popisivanje specijalnih vrsta arhivske građe, u: Priručnik iz arhivistike, str. 151; Isti. Arhivska pomagala, Arhivski vjesnik, 11-12, 1968-1969, str. 344-348. 26 SCHELLENBERG, Th.R., n. dj., str. 20. 82
