ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 79
Z. Lakić, Mogućnosti primjene međunarodnog standardnog bibliografskog opisa neknjižne građe pri obradi zbirke plakata i letaka u arhivu, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 75-89 odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, osim propisa iz ovog zakona, primjenjuju se i propisi o zaštiti spomenika kulture". 15 Međutim, rijetke su zbirke registrirane kao spomenici kulture, a knjižnice su živi, dinamični organizmi u kojima se knjige i drugo tiskano gradivo korištenjem brže uništi. Druge publikacije zbog zastarijevanja postaju knjižnicama balast i one ih nakon određenog vremena, da bi dobile slobodan prostor za nove jedinice knjižnog gradiva, otpisuju po prosudbi komisije same knjižnice, bez obveze prethodnog provjeravanja da li NSB ili neka druga knjižnica navedeno tiskano gradivo posjeduje, osim u slučaju prestanka rada knjižnice. 16 Ni Naputak za provođenje revizije i otpisa građe u knjižnicama Republike Hrvatske iz 1993. nije ovu problematiku pobliže regulirao, osim za knjižnice koje primaju obvezni primjerak, imaju zavičajnu zbirku ili zbirku građe koja je registrirana kao spomenik kulture. 17 Budući da arhivi imaju posebno značajnu ulogu u trajnom čuvanju pisanih povijesnih izvora, jer čuvaju unikatno gradivo koje se u pravilu ne posuđuje van ustanove, to je važnija i njihova uloga u trajnom čuvanju posljednjih primjeraka tiskanog gradiva, a osobito tzv. "sive literature" (literature koja se umnožava, ali ne distribuira uobičajenim kanalima) i isto tako svih vrsta nekonvencionalne građe, umnožavane osobito na lokalnoj razini. Ukoliko se ne bi poduzimale posebne mjere za očuvanje ove vrste gradiva, unatoč snažnog razvoja informacijskih sustava, neke bi publikacije mogle s vremenom postati potpuno nedostupne istraživačima i tako biti "zauvijek izgubljene za pojedinačnu zemlju pa čak i za čitav svijet", na stoje već upozoreno u literaturi. 18 Zbog slabe sačuvanosti sitnog tiska, a kod nas osobito zbog ratnih razaranja, postoji realna opasnost da nestanu posljednji primjerci nekih publikacija, pa i letaka i plakata, što može motivirati arhive da preuzimaju i obrađuju zbirke tiskanog gradiva, iako ono nije tipično arhivsko gradivo i to osobito onda ako na području djelatnosti arhiva ne postoji knjižnica koja sustavno vodi zavičajnu zbirku. Važeći Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima 19 kao i Prijedlog nacrta Zakona o arhivskom gradivu i arhivima 20 to omogućavaju, jer se uz ostale vrste, u arhivsko gradivo uključuju i "plakati, tiskanice i slikopisi". Zakonska regulativa tako ostavlja mogućnost da se tiskano gradivo čuva i u arhivima i u knjižnicama, a na samim je 15 NN, 29 (1973), br. 25, str. 434. 16 Isto, str. 436, čl. 37-39. 17 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, 1993, br. 5, str. 14-15. 18 LINE, Maurice - VICKERS, Stephen. Univerzalna dostupnost informacija (UAP): Program poboljšavanja nacionalne i međunarodne dobave i snabdijevanja publikacijama. Zagreb: HBD, 1989, str. 16, 67-71. 19 NN, 1978,br.25. 20 PASB, pismohrana. 79
