ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 56
B. Zakošek -Ž. Acinger, Neka iskustva u primjeni programskog paketa 'Armida' na obradi arhivskih fondova, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 55-64 Odabir i osnovne značajke predmeta računalne obrade Godišnjim planom i programom rada za 1994. godinu bilo je predviđeno da autorovoga članka započne s obradom arhivskog fonda 'Riječka kvestura'. Arhivski fond te policijske oblasti nadležne za područje Kvarnerske provincije (područne jedinice u razdoblju između 1924. godine, kada je Rijeka Rimskim ugovorom pripala Italiji, pa sve do njene okupacije od strane Jugoslavenske armije u svibnju 1945. godine), jedan je od najvećih u Povijesnom arhivu Rijeka. Iznosi cea 150 d/m spisa, nekoliko knjiga (ne pomoćnih), te fragmente kartoteke. Do tada, 314 kutija bilo je registraturno popisano (popis je u rukopisu), dok je ostala građa bila dijelom kartonirana (442 kutije), a dijelom se nalazila u više ili manje rasutom stanju (cea 75 d/m). Sustav označivanja i arhiviranja spisa bio je otprije poznat. Spisi su se nakon urudžbiranja odlagali u dosjee označene alfanumeričkim simbolom za određenu materiju standardnih policijskih poslova. Klasifikacija dosjea se sastojala od 18 različitih kategorija, a posebno su bile izdvojene ministarske uredbe i upute razvrstane od A do Z. Policija je također vodila kartoteku osoba 3 . Svjesno smo djelotvornost ovog računalnog programa započeli testirati na izradi popisa jednog većeg fonda. Dotadašnja iskustva s obradom manjih fondova ostavljaju otvorenim pitanje funkcioniranja programa na složenijim i većim strukturama. Smatramo da se popisivanje građe s pomoću ARMJDE može potvrditi ili ne potvrditi upravo na obradi masovnih datoteka. Budući da nisu sačuvane pomoćne uredske knjige 'Riječke kvesture', privlačila nas je programska mogućnost izrade relacijskih baza podataka, izrada kazala i njihovo automatsko pretraživanje. Planom sređivanja građe predviđeno je popisivanje kategorije po kategoriju predmeta/dosjea. Možebitni neuspjeh i odustajanje od računalnog popisivanja cjelokupne građe fonda, ne bi stoga prouzročili nenadoknadivu štetu, s obzirom da i djelomični podaci, podaci o pojedinim kategorijama građe, mogu biti od koristi u svakodnevnoj operativnoj arhivskoj djelatnosti. Osim toga, to je građa II. vrijednosne kategorije, u globalu je dosta oštećena, pa će njena računalna obrada znatno smanjiti potrebu korištenja originalne arhivske građe fonda (zadiranja u samu arhivalnu tvar). 3 Osnovne podatke o arhivskom fondu 'Riječka kvestura' vidi u: Vodič Historijskog arhiva Rijeka, Posebna izdanja HARO 7, Pazin - Rijeka 1980, str. 122. Valja upozoriti i na jednu nepreciznost u tom tekstu. Policijska kartoteka je fragmentarna, sačuvani su tek kartotečni listići za nekoliko slova. 56
