ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 31

Z. Hendija, Arhivističko opisivanje arhivskoga gradiva fondova društava, udruženja i zaklada, s naglaskom na izradi sumarnih inventara, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 29-53 Humanitarna odnosno dobrotvorna društva su ona koja nastoje dobročinstvima poboljšati život svojih bližnjih, bez obzira na članstvo u dotičnom društvu, na strukovnu, stalešku, vjersku ili drugu pripadnost. Ona su pomagala mnoge socijalne slučajeve: radila su na zaštiti djece, sirotinje, obitelji mobiliziranih vojnika. U Europi su nastala većinom koncem 19. i početkom 20. st. Gotovo svaka zemlja ima svoju organizaciju Crvenog križa, koja može mobilizirati dobrovoljce u slučaju nekih katastrofa ili rata. Posebnu kategoriju čine društva uzajamne pripomoći. Ona materijalno i novčano pomažu svojim članovima. Često su osnivana na strukovnoj osnovi, ali im je prvenstvena svrha uzajamna pripomoć u slučaju bolesti i smrti svojih članova, pa ih ne treba miješati sa strukovnim društvima. Uglavnom su to bila mala društva s malo kapitala. U državama s visokim društvenim standardom i proširenom socijalnom zaštitom, ranije je smanjena potreba za takvim vidom udruživanja, kao sredstvom solidarne zaštite. Kada je prihvaćeno zdravstveno osiguranje i druge mjere socijalne zaštite, ova društva bila su posrednici preko kojih je provođen u djelo dio državnog programa ili je njihovo djelovanje bilo ograničeno na one dobrobiti koje državni sustav nije pružao. Organizirano državno socijalno osiguranje učinilo je uzajamno osiguranje preko ovakvih društava manje potrebnim. U grupu, uvjetno nazvanih, kulturnih društava ulazila bi ona koja su pružala temelj za bavljenje nekim kulturnim interesom, a u tzv. športska ona, koja su omogućavala okupljanje pojedinaca na temelju zajedničkog bavljenja nekim športom na amaterskoj osnovi. Pod kategorijom tzv. umjetničkih društava podrazumijevamo ona društva čiji članovi su se okupljali radi bavljenja nekim vidom umjetnosti, dakle, radi bavljenja svojim zajedničkim sklonostima i razonodama. U Hrvatskoj su to najčešće bila pjevačka društva, koja su u prošlom stoljeću odigrala važnu ulogu u očuvanju cjelovitosti hrvatskog naroda. Posebnu grupu čine zavičajna društva, koja su radila na promicanju kulturnih, prosvjetnih, gospodarskih i drugih probitaka užeg zavičajnog kraja. Društva za zaštitu interesa pružala su temelj za udruživanje građana u svrhu zaštite nekih osobnih interesa, interesa određenih društvenih grupa ili zaštite interesa od šireg građanskog značaja. Unatoč tako široko razgranatoj klasifikaciji društava prema njihovoj svrsi i stvarnoj djelatnosti, ostat će i takva društva, koja će se morati svrstati u kategoriju ostalih. Zaklade su dobrotvorne ustanove ili fondovi koje mogu utemeljiti fizičke ili pravne osobe svojim kapitalom radi vođenja neke dopuštene djelatnosti na polju 31