ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 28
V. Pavliček, Pitanja i problemi u vezi s izradom strukturnih vodiča kod nas, Arh. vjesn., god. 39(1996) str. 21-28 turni vodič, kao npr. povijest tvorca fonda, prikaz sadržaja fonda i dr. Iz ovoga slijedi da bez obzira na veliki tehnički napredak, koji utječe i na sadržajne promjene arhivskih pomagala, osnovni elementi opisa arhivskoga gradiva utvrđeni kroz klasična obavijesna pomagala, pa time i elementi strukturnog vodiča, ostaju i dalje važeći, a potreba njihove temeljite razrade i standardizacije samo je još pojačana. U ovakvom okruženju dostignuća arhivske teorije i prakse u svijetu, moraju danas djelovati i naši arhivi u izradi svojih obavijesnih pomagala te primjeni kompjutora kao sredstva izrade i primjene istih. Iako vodič, kao zasebna objavljena knjiga ili obavijesno pomagalo određene razine opisa, možda više i nije potreban, svakako i dalje ostaju potrebni elementi opisa kako arhivskih ustanova tako i arhivskoga gradiva kako ih je odredio vodič, bez obzira kako oni u kompjutoru bili međusobno povezivani s višim i nižim razinama obrade te korišteni. Da ovdje postoje određene nedorađenosti i neujednačenosti, kako u teorijskim razradama tako i u praktičnoj primjeni, pokazuju nam prije navedeni primjeri. Stoga je danas u našoj arhivskoj teoriji s aspekta izrade strukturnog vodiča ili, bolje rečeno, elemenata opisa arhivskoga gradiva koje donosi strukturni vodič, potrebno doraditi naše te proučiti i prihvatiti međunarodne standarde, kako bi oni postali dijelom naše prakse. Zusammenfassung FRAGEN UND PROBLEME BEI DER AUSARBEITUNG STRUKTURIERTER ARCHIVFÜHRER BEI UNS Die Gesamtübersicht als Archivbehelfe wird bei uns, schon von den Sechzigern Jahren her, ausgearbeitet. Obhwohl der Zweck und die Grundelemente einer Gesamtübersicht klar bestimmt sind, unterscheiden sich bestehende theoretische und praktische Hinweise, wie auch vorhandes Computerprogramm ARMIDA in der Darstellung der einzelnen Beschreibungselemente, wobei sie nicht genügend ausgearbeitete und einheitliche Hinweise über ihren Inhalt bieten. Schon die bisher sehr bescheidene Praxis der Übersicht-Veröffentlichung einiger Archive deutet auf schon erwähnte Unklarheiten, wie auch auf das Nichteinhalten schon erlangter positiver theoretischer und praktischer Lösungen hin. Anderseits sind in dem internationalen Rahmen schon die Standarde für Gesamtübersicht ausarbeitung gesetzt. Die immer breitere und intensivere Anwendung der Computer führt zur Einfügung der Gesamtübersicht als Teil einer integrierten Archivbehelfe. Deswegen ist die zusätzliche Ausarbeitung, das Standardisieren und das Einfügen in die internationalen Standarde sogar auf Beispiel einer Gesamtübersicht bzw. der Beschreibungselemente des Archivgutes, die sie enthält, eine wichtige Aufgabe unserer Archivistik. 28