ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 244

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 tara i obavijesnih pomagala), stvaranje nacionalne arhivske terminologije, počeci i razvoj sustavnog obrazovanja arhivista i dr. O državnom uređenju jugoslavenskog dijela Slovenije u prijelomnom razdoblju 1918-1929, piše Miroslav Stiplovšek, redovni prof. Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Vrijeme je to prelaska većeg dijela Slovenije iz austrijskoga u jugoslavenski državni okvir, promjena u razvoju uprave te federativnog (donekle i konfederativnog) položaja Slovenije unutar države SHS. Blisku temu obrađuje i France Kresal u članku Gospodarska politika Slovenije u okviru prve Jugoslavije, ali s gledišta gospodarskih odnosa tj. novčane, carinske i porezne politike. Leopold Auer iz Kućnog, dvorskog i državnog arhiva (Haus, Hof und Staatsarchiv) u Beču, u članku pod naslovom Vraćanje arhiva od 1945: uspjesi i neuspjesi, piše o nadasve zanimljivoj temi restitucije arhivskoga gradiva s pravnog, političkog i stručnog stajališta, povezujući ta pitanja uz haške konvencije, rezolucije i preporuke UN-a i MAV-a. Članak završava izabranom i kronološki poredanom bibliografijom tekstova što se bave ovom temom. Direktor nizozemske arhivističke škole Theo H.P.M. Thomassenu svom članku Između kvalificiranog početnika i iskusnog profesionalca, iznosi nizozemska iskustva o izobrazbi arhivskih djelatnika. Specifičnost njihovoga modela je ta, da osim arhivista s visokom naobrazbom, u arhivskom sustavu važnu ulogu ima pomoćni arhivist, kao također dobro obrazovani stručnjak. Njegov se položaj tijekom godina mijenjao, pa je on od činovnika izučenog tijekom rada, postao stup nizozemskog arhivističkog sustava. Od 1985. organizirani su specijalistički tečajevi s predmetima što zahtijevaju i znanje latinskog jezika. U budućnosti će i arhivist i pomoćni arhivist biti specijalisti na istom području, samo što će se prvi više baviti razvojem arhivske znanosti, a drugi izazovima informacijskoga doba. Također o školovanju je i tekst Jože Žontara Pitanja arhivskog školovanja u istočnoj i srednjoj Evropi. Osim opširne bibliografije na ovu temu, autor se zalaže i za ideju o oslobađanju fakultetski obrazovanih arhivista od obavljanja brojnih zadaća sređivanja i popisivanja masovnih spisa, što bi trebali obavljati ostali stručni arhivski djelatnici. Stručna izobrazba na fakultetima morala bi voditi više računa o svim zahtjevima informacijske znanosti. O počecima planskog sakupljanja arhivskoga gradiva u prvoj polovici 19. st. na području unutrašnje Austrije i pri tome o ulozi Povijesnog društva za Štajersku, Kranjsku i Korušku iz Graza, piše Ivanka Zajc-Cizelj. U članku Jelke Melik/avm tužilac, tvorac arhivskog gradiva, 1944-1977. naglašena je nužnost poznavanja poslovanja ovog važnog državnog organa, kako bi se na najbolji način vrednovalo i stručno obradilo arhivsko gradivo nastalo njegovim djelovanjem. 244