ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 235

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 Autor iznosi povijesnu sudbinu slovačkih fondova poglavito nakon 1968. godine, po ujedinjenju Češke i Slovačke u federativnu republiku. Zbog državnih razloga i motiva mnogobrojni fondovi su preseljeni iz slovačkih arhiva u Vojno-povijesni arhiv u Prag i to ponajprije gradivo Ministarstva unutarnjih poslova 1949-1950; svih državnih tijela iz vremena 1934-1945; arhivsko gradivo iz vremena Austro-Ugarske Monarhije do 1918; fondovi iz vremena 1919-1939. i gradivo nastalo nakon II. svjetskog rata. Na kraju članka autor prilaže detaljan popis svih fondova što su bili predani u Vojno-povijesni arhiv u Prag. Već godine 1989. dolazi do vraćanja dijela fondova, a nastavlja se u razdoblju 1990-1991. Potpisani međudržavni sporazum od 13. srpnja 1993. godine o razdiobi imovine obuhvatio je i pitanje razdiobe i povrata arhivskoga gradiva i fondova. U tu svrhu osnovana je i međudržavna komisija u čijem sastavu su arhivisti, koji će ovaj vrlo osjetljiv posao postupno rješavati. 2. Peter Kartous: Uvažavanje arhivskoga fonda {Rešpektovanie archivneho fondu) U obradi ove teme autor se priklonio zapadnoevropskim autorima, posebice francuskima. Uvažavanje fonda glavni je princip u arhivistici, a kao takav usvojen je u drugoj polovini 19. st. Tijekom njegova usvajanja, kako u arhivskoj teoriji tako i u arhivskoj praksi ostala su nedorečena mnoga pitanja. Autor ih je sabrao u pet točaka: 1) definicija uvažavanja arhivskog fonda, 2) promjene nadležnosti koje logično slijede od pisarnice do budućeg arhivskog fonda, 3) princip provenijencije istovjetan je uvažavanju arhivskog fonda, 4) otvoreni ili zatvoreni arhivski fond i koje su razlike, 5) značajke uvažavanja arhivskog fonda nisu vanjske već unutarnje. 3. Mária Špankova: Pravo na informaciju i zaštitu osobnih podataka (Pravo na informacie a ochrana osobnych údajov) Autorica svoj stručni članak temelji na dokumentima OUN-a o zaštiti ljudskih prava, zaštiti osobnih podataka i njihovom korištenju za znanstvena i statistička istraživanja. Ujedno iznosi i neka pitanja iz arhivskog zakonodavstva koja u 80-im, a posebice u 90-im godinama ovoga stoljeća dobivaju nove dimenzije. Osvrće se i na sadašnje stanje u Slovačkoj, koja u svoje arhivske zakone nastoji ugraditi optimalna rješenja. 4. Jozef Surovec: Osobni fond ing. Eugena Broszmanna (Osobny fond ing. Eugena Broszmanna) Autor navodi podatke o školovanju, studiju na Rudarsko-šumarskoj akademiji, te o njegovoj sveukupnoj djelatnosti. E. Broszmann je konstruktor stroja bušilica-čekić (u literaturi poznat kao tip Broszmann) i zaslužan za napredak tehničke strane u rudarstvu. Nadalje, autor daje kratki pregled njegove ostavštine. Razvrstao ju je na grupe: osobni dokumenti, korespondencija, spisi vezani uz projekte, predlošci planova, nacrti, geometrijski nacrti i fotografije. Opširniji uvid u ostavštinu ing. E. Broszmanna pruža dobro načinjen inventar istoga autora. 235